Der Standard o novoj vladajućoj koaliciji u BiH i potencijalnim blokadama u Federaciji

Austrijski list Der Standard je pisao o sastavu novog Vijeća ministara u Bosni i Hercegovini, ali i o “neizvjesnom” procesu formiranja vlasti u entitetu Federaciji nakon poteza visokog predstavnika koji su, kako navodi ovaj list, proizvod “dogovora s nacionalistima”.

Nakon izbora 2. oktobra prošle godine, Bosna i Hercegovina sada ima novu vlast na državnom nivou, ali je za koaliciju glasalo samo 23 od 42 zastupnika.

Kako navodi Der Standard, koaliciju su posljednjih mjeseci podržavali i američki predstavnici, “iako je američka ambasada službeno objavila da ona nema nikakve veze sa formiranjem vlade”, prenosi N1.

Koalicija se, međutim, našla na udaru kritika. Jedan od razloga je što su od devet članova Vijeća ministara samo dvije žene. Još jedan razlog je, kako navodi novinarka Adelheid Wolfl, “nedostatak specijalističkog znanja i ličnosti nekih od ovih ministara”.

“Novi ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković nema međunarodno iskustvo, košarkaš koji je studirao sport u Sarajevu. Državnog ministra za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Stašu Košarca, pripadnika etnonacionalističkog SNSD-a, je njegova bivša supruga prijavila zbog nasilja u porodici. Ministar bezbijednosti Nenad Nešić, koji će sada imati pristup osjetljivim podacima, bio je predmet brojnih kritika, ali je i sam optužen za kontakte sa kriminalnim miljeom, što on, naravno, negira”, navodi ona.

Također je istakla kako je Nešić, bivši inspektor kriminalističke policije, privukao pažnju dan nakon formiranja vlasti “pokazujući pozdravom s tri prsta i ispred Parlamenta u Sarajevu i na javnoj televiziji, šta se doživljava kao nacionalistička provokacija”.

“Zanimljivo je da su predstavnici međunarodne zajednice, poput EU, SAD, ali i visoki predstavnik Christian Schmidt pozdravili formiranje koalicije, pa čak i govorili o “reformskoj vladi”,” navodi se.

Schmidt u Odboru za vanjske poslove EP

Visoki predstavnik je prošle sedmice bio u Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta gdje se, kako navodi Wolfl, našao na udaru kritika jer je iskoristio svoje ovlasti u izbornoj noći, 2. oktobra, kako bi nametnuo izmjene izbornog zakona i ustav entiteta Federacije “u korist hrvatskog nacionalističkog HDZ-a”.

“Vlada susjedne Hrvatske ranije je lobirala kod Schmidta, EU i SAD za takve izmjene izbornog zakona”, dodaje novinarka.

“Razgovor u Odboru za vanjske poslove EU parlamenta nije bio javan, Schmidt je dobio podršku prvenstveno iz redova Evropske narodne partije, koje je i sam član. S druge strane, drugi europarlamentarci su od njega tražili da povuče svoje izmjene izbornog zakona i da pojasni u kojoj mjeri je hrvatska vlada bila uključena u to, te da sprovede presude Evropskog suda za ljudska prava”, piše Wolfl.

“Razmjena mišljenja sa Schmidtom je bila prilično razočaravajuća jer se činilo da ne razumije razloge zbog kojih je kritikovan“, poručila je europarlamentarka Tineke Strik o tom sastanku, te navela da je Schmidt “jednostrano popustio pred HDZ-ovim zahtjevima, oduzimajući im sve poticaje da sudjeluju u pregovorima o prijeko potrebne demokratske reforme za provedbu presuda Evropskog suda za ljudska prava”.

Slovenački europarlamentarac Klemen Grošelj iz kluba zastupnika Renew Europe je kritikovao Schmidta, navodeći da mu nedostaje “jasne političke vizije o političkim ciljevima njegovog rada” ali da se izuzetno fokusira “na neke male pravne detalje koji su u velikoj mjeri irelevantni iz perspektive budućnosti Bosne i Hercegovine”.

“Ne znam u čemu je stvar, da li je u pitanju naivnost, neiskustvo ili neznanje regiona i zemlje, ali Bosna i Hercegovina zaslužuje bolje”, izjavio je Grošelj.

“Dogovori s nacionalistima”

Prema Grošelju, Schmidtu nedostaje ideja da Bosna i Hercegovina mora biti zasnovana na evropskim vrijednostima i građanskom uređenju države. Izjavio je da to nije samo slučaj kod Schmidta, već i kod drugih predstavnika međunarodne zajednice već više od 30 godina tokom kojih su zagovarali “dogovore sa nacionalistima u Bosni i Hercegovini” i nisu podržavali one snage koje žele evropsku i građansku Bosnu i Hercegovinu.

“Nejasno je zašto se ova strategija, koja je do sada bila neuspješna, i dalje provodi”, navodi Wolfl.

Navodi da je Schmidt izmjene izbornog zakona i ustava Federacije pravdao namjerom da prekine blokade u tom entitetu, gdje je posljednjih godina HDZ spriječavao formiranje vlasti.

“Međutim, nakon njegove odluke je formiranje vlade u Federaciji opet vrlo neizvjesno, s bošnjačkom nacionalističkom SDA i građanski orijentiranom Demokratskom frontom, koje se obje protive Schmidtovim promjenama i imaju mogućnost veta”, navodi ona.

Opcije veta proizašle su iz lutrije za predstavnike naroda, koja je izvedena uz pomoć “kinder jaja”.

“SDA sada ima pravo da imenuje predsjednika Federacije. Očigledno, pravni stručnjaci u Uredu visokog predstavnika (OHR) nisu predvidjeli da bi moglo doći do ovakve situacije”, navela je Wolfl, te dodala da sada Schmidtove odluke razmatra i Ustavni sud BiH.

Dana 19. januara nije donesena nikakva odluka u vezi s tim jer se sudije nisu mogle složiti, dodala je na kraju.