Deset događaja iz BiH koji su obilježili 2013. godinu

607_20131231124223_naslovna

Od protesta, maloljetničke delikvencije, preko požara, hapšenja i presuda do popisa stanovništva. Pogledajte pregled događaja koji su obilježili 2013. godinu u Bosni i Hercegovini koje je za Vas odabrao portal federalna.ba.

10. Afera lažnih diploma

Federalna televizija je 29. novembra u političkom magazinu Mreža obajvila spisak imena osoba koje su nezakonito stekle diplome. Najmanje 700 osoba kupilo je diplome u Posavini. Nijedna diploma nije poništena. Osuđeni prodavači diploma i dalje rade u prosvjeti, čak i u Hrvatskoj – u Evropskoj uniji. 21 uposlenik u Vladi Brčko Distrikta se zaposlio s falsifikovanom diplomom. Otvorena je istraga koja treba utvrditi na koji način su te osobe pribavile falsifikovane diplome. Još gora situacija je u Posavskom kantonu. Bivši direktor srednje škole “Pero Zečević” u Odžaku Ante Šimić i razredni starješina Ante Mikulić falsifikovali su preko 600 diploma. To je utvrdio i Kantonalni sud u Odžaku još 2006. godine. Zbog krivotvorenja službene isprave i nesavjesnog rada u službi, Kantonalni sud u Odžaku osudio je tadašnjeg direktora škole Antu Šimića na godinu, a Antu Mikulića na pola godine zatvora. Mikulić je završio u zatvoru i nakon toga postao direktor dječijeg vrtića, dok je Anto Šimić pobjegao u Hrvatsku. Nadamo se da je ovo samo vrh ledenog brijega u otkrivanju lažnih diploma u našoj zemlji.

9. Tuča srednjoškolki u Tuzli

Tri učenice Mješovite srednje škole u Tuzli brutalno su pretukle svoju kolegicu a peta osoba sve je snimila i video je postavljen na Youtube. Snimak je na interneru objavljen 3. Novembra nakon čega se oglasilo i Ministarstvo unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona koje je potvrdilo da je 1. novembra Policijska stanica Tuzla zaprimila prijavu od radnika osiguranja da je u Mješovitoj školi Tuzla došlo do fizičkog obračuna više maloljetnih osoba. Događaj je izazvao burne reakcije javnosti. Tri učenice koje su pretukle svoju kolegicu izbačene su iz škole, a roditelji pretučene djevojke najavili su privatne tužbe.

8. Presude Jašareviću, Čauševiću, Turkoviću…

Protekla godine će u BiH ostati upamćena i po presudama u nekoliko velikih i značajnih slučajeva. Apelaciono vijeće Suda BiH 20. novembra osudilo je Mevlida Jašarevića na 15 godina zatvora zbog terorističkog napada na Američku ambasadu u Sarajevu. Optužnica je dokazala da je teroristički čin izvršen s ciljem zastrašivanja stanovništva. Još jedna presuda za teroristički napad, doduše nepravomoćna, izrečena je tačno mjesec dana kasnije. Naime, Sud BiH osudio je Harisa Čauševića na 45 godina zatvora zbog terorističkog napada na policijsku stanicu u Bugojnu. Drugooptuženi Naser Palislamović je oslobođen optužbi. Jedan od najvećih i najšokantnijih slučajeva bio je slučaj Turković i drugi. Suđenje je obilovalo šokantnim izjavama i svjedočenjima. Odlukom Suda BiH 28. novembra, Zijad Turković osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 40 godina. Ista kazna izrečena je i Milenku Lakiću. Saša Stjepanović odlukom je Suda BiH osuđen na 12 godina zatvora, Fadil Aljović na pet, a Muamer Zahitović na tri.

7. Oslobađanje Momčila Krajišnika

Haški osuđenik Momčilo Krajišnik 30. augusta pušten je na slobodu nakon dvije trećine izdržane kazne. On je stigao u Beograd i kombi vozilom prevezen do aviona Vlade RS-a kojim je doletio u Banju Luku. U Mahovljanima je presjeo u helikopter koji ga je prevezao na Pale, gdje mu je organizovan svečani doček. Na svečanom dočeku okupilo se više hiljada osoba iz svih dijelova bh. entiteta RS. Krajišnik je dočekan uz zvuke “Marša na Drinu”. Uz srpske trobojke, četničku ikonografiju i uzdignuta tri prsta, prisutni su na dočeku Krajišnika na Palama nosili transparente “Krajišnik – sin srpskog naroda”, “Stop haškom teroru”, “Dobro došao”, “Radojičiću, stigla ti je zamjena”… Na samom ulazu na Pale stojao je napis: “Dobro došao, predsjedniče”. Oslobađenje i ono što je uslijedilo nakon Krajišnikovog dolaska u BiH zgrozilo je porodice žrtava genocida u Srebrenici, ali i sve druge građane BiH koji još uvijek tragaju za svojim najmilijim.

6. Požar u Kantonalnoj bolnici Bihać

U noći 26. jula izgorjela je glavna zgrada Kantonalne bolnice u Bihaću. Šteta je procjenjivana od dvadeset do konačnih milion i tri stotine KM. Vatra je najprije zahvatila krov odjeljenja pedijatrije, nakon čega se proširila na cijeli kompleks. Izgorjeli su svi krovovi i gornji spratovi bolnice, ali na sreću povrijeđenih nije bilo. Najhitniji slučajevi helikoptreom su prebačeni u KCUS, a bolnica je mjesec dana nakon požara uspjela organizirati rad svih službi, u tri bolničke zgrade: Kasindol, Infektologija i Neuropsihijatrija. Pomoć za obnovu bolnice stizala je sa svih strana. Institucije, kompanije i banke kako iz BiH tako i iz drugih zemalja slale su novčanu i medicinsku pomoć. Prema izvještaju Tužilaštva Unsko-sanskog kantona požar je izazvala nepotpuno ugašena cigareta u kanti za smeće.

5. Hapšenje Živka Budimira

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH 26. aprila su uhapsili predsjednika Federacije BiH Živka Budimira, koji je tokom tog dana boravio u svom sarajevskom uredu u zgradi Predsjedništva BiH. Službenici SIPA-e po nalogu Tužilaštva BiH pretres Budimirovog kabineta izvršili su ranije tog dana te su izuzeli određenu dokumentaciju. Nakon što je proveo mjesec dana u pritvoru, Budimir je 24. maja pušten na slobodu. Tužiteljstvo BiH je predlagalo produženje pritvora za još dva mjeseca, međutim Sud BiH je donio rješenje o njegovom oslobađanju. Tužiteljstvo BiH u novembru je podiglo optužnicu protiv Živka Budimira kojoj mu se na teret stavlja više pomilovanja osuđenika o kojima se nije konsultirao s potpredsjednicima, zloupotreba službenog položaja ili ovlasti, primanja i davanja dara ili drugih oblika koristi i protuzakonito posredovanje. Početkom decembra Sud BiH donio je rješenje kojim se proglašava stvarno nenadležnim za postupanje u krivičnom predmetu po optužnici Tužilaštva BiH protiv osumnjičenog Živka Budimira te nije poznato kako će se i kada ovaj slučaj završiti.

4. Protesti djece i roditelja iz Konjević-Polja

Od 2. septembra učenici bošnjačke nacionalnosti iz Konjević-Polja ne pohađaju nastavu jer Ministarstvo prosvjete RS-a nije ispunilo zahtjeve roditelja da djeci omogući nastavu po programu nacionalne grupe predmeta i da adekvatno riješe pitanje nacionalnog sastava školskog odbora. Od 8. oktobra roditelji i djeca iz Konjević-Polja doslovno su živjeli ispred zgrade OHR-a u Sarajevu gdje su podigli šatorsko naselje, na taj način tražeći da se ispune njihovi zahtjevi. Prilikom njihovog boravka ispred OHR-a podršku sui m dali brojne Sarajlije i djeca iz sarajevskih osnovnih škola. Zbog hladnoće djeca su se nedavno vratila u Konjević-Polje, a njihovi očevi su ostali pred zgradom OHR-a istrajni u namjeri da ostvare svoja prava. Prvo školsko polugodište je završeno, a njihov problem još uvijek nije riješen. Da li će bh. vlasti imati više sluha za ovaj problem u novoj 2014. godini ostaje da se vidi.

3. Pronalazak masovne grobnice u Tomašici

Zahvaljujući informacijama dvojice mještana Prijedora srpske nacionalnosti, koji su 90-ih godina bili dio sistema Vojske Republike Srpske, u Tomašici kod Prijedora otkrivena je najveća masovna grobnica u BiH. Riječ je o primarnoj masovnoj grobnici u koju su, prema informacijama Instituta za nestale osobe BiH, bačena tijela oko 900 civila bošnjačke nacionalnosti ubijenih u toku proteklog rata na području Prijedora. Osoba koja je otkrila mjesto masovne grobnice posvjedočila je da je lokalno stanovništvo dvije decenije sakrivalo zločin. Prema njegovim riječima, preostalo lokalno stanovništvo srpske nacionalnosti se u ratu, ali i poratnim godinama, bunilo tajno, tražeći izmještanje grobnice zbog nesnosnog smrada leševa, ali su šutjeli o svemu. Ekshumacija se vrši na prostoru od sedam hiljada kvadratnih metara na dubini od 12 do 14 metara. Do sada je iz Tomašice ekshumirano više od 400 posmrtnih ostataka od kojih oko 300 kompletnih skeleta.

2. Protesti za JMBG

Nakon što je 2011. godine Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 2011. godine zakon o jedinstvenom matičnom broju proglasio, Parlamentarna skupština BiH imala je rok od šest mjeseci da uskladi ovaj zakon sa Ustavom BiH. Međutim, kako Parlament nije ispunio svoju obavezu do 2013. Ustavni sud je donio Rješenje kojim Zakon o jedinstvenom matičnom broju prestaje važiti narednog dana od 12.02.2013. godine, što je značilo da bebe koje su rođene nakon tog datuma neće dobiti JMBG te ostvariti prava koja su uvjetovana posjedovanjem jedinstvenog matičnog broja. Tako mala Belmina Ibrišević, kojoj je dijagnosticirano teško imunološko oboljenje, nije mogla otputovati na liječenje u inostranstvo jer nije imala JMBG a samim tim ni pravo na pasoš. Protesti „JMBG za sve“ ili „Bebolucija“ počeli su 5. juna kao reakcija na ugrožavanje života tromjesečne Belmine. Najmasovnije demonstracije održane su 1. jula. Podršku građanima dale su mnogobrojne slavne osobe kako i našoj zemlji tako i u regionu. O svemu što se tih dana dešavalo širom Bosne i Hercegovine, a naročito u Sarajevu, izvještavali su i svi poznati svjetski mediji. Građani Bosne i Hercegovine su se konačno “probudili”. Dokazali su da se itekako mogu ujediniti u borbi za svoja prava. Budući da je zakon o jedinstvenom matičnom broju na kraju usvojen,“Bebolucija” je ispunila svoj cilj, ali za neke je, nažalost, rješenje došlo prekasno. Belmina Ibrišević, djevojčica zbog koje je sve ovo i pokrenuto, izgubila je svoju bitku za život.

1. Popis stanovništva

U periodu od 1. do 15. oktobra u Bosni i Hercegovini proveden je popis stanovništva. Prije početka popisa i u vrijeme njegovog provođenja pojavile su se brojne kontroverze. Bh. političari u prvi plan su isticali važnost nacionalnog opredjeljenja, te se činilo kako je najvažnije bilo ko će se kako izjasniti. Dok su političari pozivali narod da se etnički deklarira, nevladine organizacije su građane pozvale da se popišu kao Bosanci i Hercegovci. Takođe, s obzirom na izuzetno slabu informisanost javnosti o popisu, mnogi građani su strahovali da bi na osnovu podataka datih na popisu mogli izgubiti imovinu, ostati bez državljanstva, prijavljenog prebivališta, prava glasa na izborima i sl. Popis monitor zabilježio je neke od najčešćih prijavljenih nepravilnosti za vrijeme popisa. Gotovo polovina prijava odnosila se na ponašanje popisivača. Prijavljene su i nepravilnosti pri zapošljavanju popisivača te neadekvatna zaštita ličnih podataka. Sporno je bilo i mjesto skladištenja popisnog materijala. Centralna lokacija za čuvanje popisnog materijala je zakupljena tek 9. oktobra, šest dana pred kraj popisa, a do tada su popisivači popisni materijal nosili svojim kućama. Ipak, Agencija za statistiku BiH je popis proglasila važećim te je 5. novembra objavila i prve preliminarne rezultate. Ti rezultati su pokazali da su u BiH popisane 3.791.662 osobe, što je za oko pola miliona manje nego na prethodnom popisu iz 1991. godine.

federalna.ba

Prethodni članakFENOMENALAN TALENAT KOJI VRIJEDI POGLEDATI: Chase Adams – košarkaško čudo od metar i po! (VIDEO)
Sljedeći članakOtvoreno klizalište na Kamberovića polju