Diana Kajmaković završila na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država

Podijelite vijest

U skladu sa Izvršnom uredbom 14033, danas je Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a na listu uvrstio Dianu Kajmaković, tužiteljicu Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

Ovo je četvrti set mjera koje OFAC poduzima u skladu sa ovom Uredbom, a mjere su usmjerene protiv lica koja su, između ostalog, odgovorna za, ili su učestvovala u korupciji ili podrivanju demokratskih procesa ili institucija na Zapadnom Balkanu.

Današnje mjere nastavak su provedbe strategije Sjedinjenih Država za utvrđivanje odgovornosti pojedinaca koji provode destabilizirajuće aktivnosti na Zapadnom Balkanu.

U saopćenju se navodi da se ove mjere poduzimaju u vrijeme najozbiljnije političke krize u BiH od 1995. godine jer političari, etno-nacionalisti, i s njima povezane privilegovane mreže nastavljaju podrivati zemlju.

“Diana Kajmaković kontinuirano podriva demokratiju i vladavinu zakona u Bosni i Hercegovini”, izjavio je Brian E. Nelson, podsekretar za borbu protiv terorizma i obavještajne finansijske poslove u Ministarstvu finansija SAD.

ČITAJ JOŠ:  Objavljen trailer za Žurnalov film “Crna lista“

On je kazao da današnje mjere još jednom potvrđuju posvećenost Sjedinjenih Država stabilnosti i prosperitetu Bosne i Hercegovine jer se odnose na osobu koja ima ključnu ulogu u omogućavanju korupcije u zemlji.”

Korumpirani državni tužilac

Prilikom osnivanja, pred Tužilaštvo Bosne i Hercegovine postavljen je niz ciljeva uključujući obezbjeđivanje poštivanja ljudskih prava i vladavine prava u zemlji. Tužilaštvo radi u skladu sa Ustavom i zakonima BiH te se od tužilaca traži da svoje dužnosti vrše bez favorizovanja, pristrasnosti ili predrasuda. Nezavisnost pravosudnog sistema BiH preduslov je vladavini prava.

“Uprkos ovim obavezama u smislu izbjegavanja malverzacija u vršenju dužnosti tužioca, Diana Kajmaković flagrantan je primjer korumpiranog državnog tužioca BiH, povezanog sa kriminalnim organizacijama. Kao dio širih aktivnosti na suzbijanju organizovanog kriminala i trgovine narkoticima u BiH, istražioci su analizirali privatnu komunikaciju vođenu posredstvom kriptovanih aplikacija za razmjenu poruka. Kriminalci koji su koristili ovaj kanal komunikacija spominjali su Kajmakovićevu, koja je radila na nekim od istraga u vezi sa ovim aktivnostima. Kao podršku trgovcima narkoticima i drugim kriminalcima, Kajmakovićeva je pomagala prikrivanju dokaza, sprečavanju krivičnog gonjenja, te je na druge načine pomagala nezakonite aktivnosti u zamjenu za ličnu korist. Također je pokušala blokirati istragu u vezi sa pojedincima iz kriminalnog miljea sa kojima je očigledno sarađivala”, saopćeno je iz OFAC-a.

ČITAJ JOŠ:  Objavljen trailer za Žurnalov film “Crna lista“

Kajmaković je danas uvrštena na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu.

Pored toga, Kajmakovićeva je uvrštena na listu u skladu za Izvršnom odredbom 14033 i zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u korupciji na Zapadnom Balkanu.

Implikacije sankcija

Posljedično današnjoj mjeri sva imovina i pravo na imovinu onih koji su sankcionisani, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD mora biti blokirana i prijavljena OFAC. Propisi OFAC generalno zabranjuju sve transakcije državljana SAD koji su u SAD (ili koji prolaze kroz SAD) a koja uključuje imovinu ili pravo na imovinu pojedinaca koji su uvršteni na listu ili na drugi način blokirani, izuzev u slučajevima kada je to dozvoljeno općom ili konkretnom dozvolom OFACa. Državljani SAD mogu se suočiti sa prekršajnim ili krivičnim kaznama za kršenje ovih zabrana.

ČITAJ JOŠ:  Objavljen trailer za Žurnalov film “Crna lista“

Ovlasti i integritet OFAC sankcija ne proističu samo iz mogućnosti ureda da određuje i dodaje pojedince na SDN listu, nego i spremnosti ureda da sa SDN liste skida lica u skladu sa zakonom SAD. Konačni cilj sankcija nije kažnjavanje, cilj je promjena djelovanja u pozitivnom smjeru.

Klix