Screenshot 1 2387 16
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Dijalizirani pacijenti su najranjivija grupa pacijenata zbog oslabljenog odbrambenog sistema, a proces dijalize mukotrpan je tretman koji zahtijeva stalni ljekarski nadzor. Pandemija je promjenila tok hemodijalize pacijenata, a otvoreni su i Covid dijalizni centri. Prema podacima Svjetskog udruženja nefrologa, 850 miliona ljudi širom svijeta je u nekom od stadija hronične bubrežne bolesti. Hronična bubrežna bolest uzrokuje 2,4 miliona smrti godišnje i šesti je uzrok smrti u svijetu.

Nefrologinja Halima Resić navodi da su na početku pandemije koronavirusa date preporuke Evropskog udruženja nefrologa te je i UNDTBiH izradilo svoje preporuke koje su poslate svim dijaliznim centrima.

“Dijalizirani pacijenti su imali svoje trijažne punktove kroz koje su prolazili, ali nažalost znatan broj pacijenata i medicinskog osoblja je prebolovao Covid-19. Početkom marta Evropsko udrženje nefrologa je napravilo bazu podataka za Covid-19 za dijalizirane i transplantirane pacijente tzv. ERACODE baza u kojoj učestvuje 37 zemalja. Među njima je i BiH, i prema preliminarnim rezultatima 10 posto dijalizirane populacije je imalo Covid-19 infekciju u većini evropskih zemalja”, pojašnjava doktorica.

Iz Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH upozoravali su da se posebna pažnja treba obratiti na pacijente na dijalizi.

“Riječ je o jednoj od najranjivijih grupa pacijenta čiji je odbrambeni sistem organizma veoma slab te bi ovaj opaki virus mogao napraviti velike probleme pacijentima, s teškim pa i kobnim ishodom. Osoblje na dijalizi je gotovo nezamjenjivo te je veoma važno da ne dođe do širenja virusa među tehničarima i ljekarima, jer u protivnom ne bi ko imao priključiti pacijente na dijalizni aparat”, naglašavaju.

Problem prijevoza dijaliziranih pacijenata tokom pandemije


Veliki problem je i zajednički prijevoz pacijenta na dijalizu i nazad gdje nije moguće držati distancu pa je mogućnost zaraze velika. Odmah početkom pandemije su reagirali tražeći adekvatnu zaštitnu opremu za pacijente i zdravstveno osoblje.

“Apelirali smo na Federalnu upravu civilne zaštite da se osigura zaštitna oprema za pacijente i tehničare. Na našu molbu, vjerovali ili ne, dostavili su nam 200 maski i 200 rukavica, a mi na dijalizi u FBiH imamo 2.000 pacijenata”, kazali su iz udruženja.

Nažalost, bilo je nemoguće izbjeći zarazu, a posebno u drugom valu pandemije, pa su dijalizni centri napravili Covid dijalizne centre gdje su pacijenti koji su bili pozitivni na koronavirus.

Poboljšanje uslova

Iz udruženja naglašavaju da je posljednjih nekoliko godina, kada je riječ o dijaliznim aparatima, došlo do poboljšanja situacije.

“U posljednje dvije godine otvorena su i dva nova dijalizna centra u Cazinu i Bugojnu, s novim aparatima. U nekim dijaliznim centrima je još uvijek loša situacija, ali u većini centara je zamijenjena zastarjela aparatura kada su centri dobili donacije ili su osnivači dijaliznih centara nabavili aparate, a bilo je slučajeva i da su sami pacijenti humanitarnim akcijama prikupili novac da kupe aparat”, kazali su iz udruženja.

Klix.ba