Dijaspora pohrlila na glasanje u Srbiju: Kome ogovara velika izlaznost?

Građani Srbije izlaze na vanredne parlamentarne izbore, a jedno od ključnih pitanja jeste koliko će ih iskoristiti svoje biračko pravo. Prema procjenama pojedinih analitičara, izlaznost bi mogla nadmašiti dosadašnji rekord na parlamentarnim izborima i pokazati koliko su građani motivisani da utiču na političku budućnost zemlje.

Politolog Aleksandar Ivković izjavio je za portal Nova da očekuje veći odziv birača nego na prethodnim parlamentarnim izborima. Prema njegovoj procjeni, izlaznost bi mogla premašiti 61 posto, koliko iznosi dosadašnji rekord za ovu vrstu glasanja.

Na izborima se bira novi saziv Narodne skupštine Srbije, a na glasačkom listiću nalazi se 18 izbornih lista. Početkom izborne šutnje okončana je višesedmična kampanja tokom koje su političke stranke nastojale pridobiti podršku građana.

Izlaznost se nametnula kao jedno od najvažnijih pitanja kampanje, posebno imajući u vidu političku krizu i društvene podjele koje su obilježile prethodne dvije godine. Broj građana koji izađu na birališta mogao bi pokazati koliko su stranke uspjele mobilizirati svoje pristalice, ali i koliko birači ove izbore smatraju važnim za budućnost zemlje.

Zašto je izlaznost važna?

Ivković smatra da bi odziv mogao biti veći od 61 posto, što bi predstavljalo novi rekord za parlamentarne izbore u Srbiji. Kao poređenje navodi predsjedničke izbore iz 2008. godine, kada je u drugom krugu između Borisa Tadića i Tomislava Nikolića zabilježena izlaznost od 68 posto.

Prema njegovim riječima, nije isključeno da se i predstojeći izbori približe tom nivou. On napominje da zvanična izlaznost u Srbiji ne odražava u potpunosti udio birača koji zaista žive u zemlji, s obzirom na broj osoba koje se vode u biračkim evidencijama, a borave u inostranstvu.

Politolog ocjenjuje da visoka izlaznost obično ukazuje na uvjerenje građana da izbori mogu bitno utjecati na pravac kojim se država kreće. Kao primjere navodi predsjedničke izbore iz 2008. i izbore za predsjednika Savezne Republike Jugoslavije 2000. godine.

Na veliki interes, prema njegovom mišljenju, utječu i izražene društvene podjele. Istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta (IRI) iz maja pokazalo je da je 68 posto ispitanika tada bilo sigurno da će glasati, dok je dodatnih 15 posto izjavilo da će vjerovatno izaći na izbore.

Ivković ističe da veća izlaznost može doprinijeti demokratskom legitimitetu izabranih institucija, ali upozorava da sam broj birača nije dovoljan. Važni su i uslovi u kojima se izbori održavaju, uključujući poštivanje propisa i nepravilnosti na koje su ranije ukazivali posmatrači, među njima i ODIHR.

Veliki interes birača iz dijaspore

Značajan rast zabilježen je i među građanima Srbije koji žive u inostranstvu, a koji su se prijavili za glasanje. U pojedinim državama broj registrovanih birača višestruko je veći nego 2023. godine.

U Njemačkoj se prijavilo više od 18.000 birača, što je približno tri puta više nego na prethodnim izborima. Ipak, za glasanje je predviđeno samo osam biračkih mjesta, a na većini njih registrovano je više od 2.000 birača.

Rast je zabilježen i u Bosni i Hercegovini, gdje se broj prijavljenih povećao s približno 13.000 na gotovo 20.000. Zbog većeg interesovanja otvoreno je i deset dodatnih biračkih mjesta.

Više prijava zabilježeno je i u Austriji, Sjedinjenim Američkim Državama, Švicarskoj, Italiji, Švedskoj, Norveškoj, Francuskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Ujedinjenom Kraljevstvu, Nizozemskoj i Španiji.

U Australiji su prvi put otvorena dva biračka mjesta, dok glasanje ovog puta nije organizovano u Bugarskoj, Rumuniji, Turskoj i Slovačkoj.

Kakva je bila izlaznost na prethodnim izborima?

Na vanrednim parlamentarnim izborima održanim 17. decembra 2023. godine glasalo je 3.820.746 građana, što je predstavljalo izlaznost nešto veću od 58 posto.

Za poređenje, na izborima 24. septembra 2000. godine, prema zvaničnim podacima navedenim u izvještaju, glasalo je 4.916.920 birača, odnosno 71,55 posto upisanih u birački spisak.

Kako građani glasaju?

Birači glasaju na biračkom mjestu određenom prema adresi prebivališta. Prema objavljenim uputama, birališta rade od 7 do 20 sati, a za glasanje je potrebno predočiti važeći identifikacioni dokument s fotografijom, poput lične karte ili pasoša.

Nakon provjere identiteta i pronalaska imena u biračkom spisku, birač se potpisuje i preuzima glasački listić. Glasanje se obavlja tajno, iza paravana, zaokruživanjem rednog broja ispred izborne liste za koju se opredijelio.

Popunjeni listić potom se presavija i ubacuje u glasačku kutiju. Niko nema pravo utjecati na izbor birača niti zahtijevati da otkrije za koga je glasao.

Po zatvaranju birališta slijede brojanje glasova i izrada zapisnika, nakon čega se rezultati dostavljaju nadležnoj izbornoj komisiji. Prvi preliminarni podaci objavljuju se tokom izborne večeri, dok konačne rezultate potvrđuje nadležno izborno tijelo nakon sprovođenja propisanih procedura.

Vijesti.ba