Dijelove ljudskih tijela bacaju po šumama i u kontejnere!

Upotrijebljene šprice, ampule, boce od infuzije, krvava vata i zavoji… slika je koja se nerijetko viđa uz kontejnere u blizini bolnica u BiH.

Osim ovog medicinskog otpada nezbrinuti su čak i amputirani dijelovi ljudskih tijela, fetusi i posteljice, koji završavaju po šumama i u rijekama korita, jer zdravstvene ustanove ne mogu adekvatno odložiti ovaj otpad.

Sporno poglavlje  

Asmir Hodžić, izvršni direktor sarajevskog „Pokopa“, jučer je za „Avaz“ kazao da je potrebno izmijeniti Pravilnik o kategorizaciji otpada koji je na snazi od 2005., jer njime nije definirano gdje i kako treba zbrinuti mrtvorođenu djecu.

– Više od deset godina pokušavamo da se sporno poglavlje 18 Pravilnika izmijeni, a u njemu se spominje medicinski otpad ljudskog porijekla. Dakle, ne mogu se dijelovi tijela smatrati ostalim medicinskim otpadom. Potrebno je donijeti poseban pravilnik, kao što su to uradile susjedne zemlje, kako se ne bi dešavalo da roditelji poslije 20 ili 30 godina, kao što se dešavalo, dođu na groblje i pitaju gdje im je dijete, a ono tu nije ukopano, jer mi ga nismo mogli preuzeti – pojašnjava Hodžić.

Podsjetio je i na slučaj kod Visokog koji se desio prije nekoliko godine, kada je jedan otac u šumi, u blizini izvorišta, ukopao mrtvo dijete.

Alarmantan je podatak da se minimalno oko 930 tona opasnog medicinskog otpada godišnje proizvede u BiH. Samo klinički centri Banja Luka i Sarajevo, za godinu imaju najmanje 3,1 tonu po život opasnog medicinskog i hemijskog otpada koji mora biti izvezen.

No, stvarno stanje niko ne zna, s obzirom na to da ni Federacija ni Republika Srpska nemaju sistem za registriranje medicinskog otpada. Do nekih pokazatelja dolazi se na osnovu prosječne količine otpada zdravstvenih ustanova, a koja se kreće dnevno između 2,41 i 3,26 kilograma po krevetu, od čega je između 0,19 i 0,88 kilograma infektivni otpad.

Kovačević: Izvoz u Austriju i Njemačku  

Uzimajući u obzir broj dana hospitalizacije, procijenjena količina otpada iz zdravstvenih ustanova u našoj zemlji iznosi oko 9.000 tona, od čega je 930 tona infektivnog otpada!

U Upravi za indirektno oporezivanje BiH kažu da se, prema njihovoj evidenciji, većina medicinskog otpada iz BiH izvozi u Austriju, a tek mali dio u Njemačku. Prema službenim podacima koji su dostupni „Avazu“, iz BiH su ove godine, u prvih pet mjeseci, izvezena 27.493 kilograma medicinskog otpada!

Režim dozvola

– U 2016. godini izvezena su 43.364 kilograma, a lani 77.811 kilograma medicinskog otpada i sve je na režimu dozvola. Kada je u pitanju ova vrsta robe, ona se nalazi na režimu dozvola. Dakle, nije moguće da bilo ko izvozi bez posebne dozvole koju izdaje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH – kazao je za „Avaz“ Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje.

Koliko je krupan ovaj problem, pokazuje i činjenica da samo dvije sarajevske i tuzlanska bolnica raspolažu uređajima u kojima se infektivni i potencijalno infektivni otpad steriliziraju, a koji rade na principu mikrovalova, nakon čega se on drobi u specijalnim drobilicama. Ali, ipak sav ne bude uništen.

Avaz.ba