Dim požara mogao bi biti novi put prenošenja zaraznih bolesti

Dim šumskih požara mogao bi biti novi iznenađujući put prenošenja zaraznih bolesti, prema novom naučnom istraživanju.

Naučnici kažu da mikrobi i gljivice mogu preživjeti u velikom broju u dimu koji se izdiže iznad požara, a autori istraživanja vjeruju da bi se na taj način mogli prenijeti organizmi iz tla za koje se zna da uzrokuju infekciju i poručuju da bi zdravstvene službe hitno morale temeljitije proučavati dim šumskih požara.

Već decenijama se uveliko pretpostavlja da nema previše života u dimu šumskih požara.Također se pretpostavlja da, ako dim predstavlja prijetnju ljudskom zdravlju, to je zato što je pun čestica

Poznato je da te mikroskopske čestice čađi jako nadražuju i uzrokuju respiratorne i kardiovaskularne probleme.

Izloženost vatrogasaca

Međutim, raste zabrinutost da dim od požara može nositi i zarazne mikrobe ili gljivice.

Prema Američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti vatrogasci su izloženi riziku kokcidioidomikoze, česte infekcije uzrokovane gljivicom koja se diže u zrak kad se poremeti tlo.

Naučnici sada počinju otkrivati razmjere potencijalne prijetnje zarazama koju predstavlja dim od šumskih požara.

Mikrobi u česticama dima

Naučnici vjeruju da se mikrobi prenose uz pomoć čestica dima.

Čak i u snažnim požarima naučnici su pronašli bakterije u izobilju 300 metara iznad vatre, a preko 60 posto moglo je preživjeti te uslove.

Sumnjaju da čestice na kojima putuju štite mikrobe od ultraljubičastog zračenja koje bi ih moglo uništiti.

“Karika koja nedostaje”

Prethodne studije s uraganima i olujama pokazale su da ovi zarazni agensi mogu putovati izuzetno daleko, no još niko nije pokazao slično putovanje bakterija u stupovima dima.

Sposobnost dima da putuje svijetom sugerira da bi mogao biti “karika koja nedostaje” u objašnjavanju nekih obrazaca zaraze.

“Kada se otkriju infekcije kod pacijenata, potrage za potencijalnim uzročnicima temelje se na onome što se zna o endemičnim uzročnicima na određenom području”, rekla je dr. Leda Kobziar sa univerziteta Idaho u američkom gradu Moskvi.

“Međutim, dim briše granice između regija. Može se dogoditi da su se mnogi slučajevi infekcije za koje nije utvrđen izvor pojavili uslijed prijenosa mikroba dimom izvan područja gdje su endemični, istaknula je.

“Možda je dim karika koja nedostaje da bi se objasnili neki od ovih obrazaca zaraze kroz prostor i vrijeme”, kaže Kobziar i dodaje da bi to “moglo imati i ekološke posljedice”, zaključila je dr. Kobziar, a prenosi Hina.