Direktor BHMAC-a Enis Horozović za “Avaz” tvrdi: BiH nećemo očistiti od mina ni do 2034. godine

U naselju Hodžići kod Doboja jučer je klanjana dženaza 19-godišnjem Mehmedu Hasanamidžiću, koji je u subotu podlegao usljed teških tjelesnih povreda nastalih u eksploziji mine koju je aktiviralo stado koza koje je nesretni mladić vraćao kući.

Ova tragedija, nažalost, pokazuje koliko je deminiranje bitan segment u ovom društvu.

Enis Horozović, direktor Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), ističe da trenutna veličina površine u BiH, za koju se sumnja da ima mina, iznosi gotovo 800 kvadratnih kilometara.

On napominje da je ove godine certificirana, odnosno očišćeno je kontaminirano područje površine 22 kvadratna kilometra.

Na tom prostoru, u blizini minski sumnjivih površina, na kojem se prema bazi podataka BHMAC-a nalazi gotovo 170.000 mina, živi blizu 500.000 građana.

Horozović naglašava da gotovo svake godine BHMAC obnavlja između 1.500 i 2.000 znakova upozorenja na minsku opasnost.

To je, zaista, porazan podatak.

Nažalost, naši građani uz to što uklanjaju i uništavaju te znakove, diraju i minsko-eksplozivna sredstva, a dobijamo informacije da čak vade eksploziv i time ruše stabla u šumi, rekao je Horozović.

On je potvrdio da BiH svoje obaveze, kada je riječ o deminiranju, neće ispuniti do datog strateškog roka, odnosno 2027. godine.

Glavna prepreka tome jeste nedostatak sredstava, ali i ljudstva koje vrši deminiranje.

Trenutno je aktuelan tender za 41 projekat minsko-sumnjive površine koje će finansirati Evropska unija u iznosu od 10 miliona eura, a to su sredstva iz IPA 3 programa.

U ovom trenutku trenutno se radi šest velikih minsko-sumnjivih područja, četiri u Federaciji BiH, a dva u Republici Srpskoj, dok će iduće godine početi deminiranje desne obale Save, a taj projekat će finansirati Svjetska banka sa osam miliona eura, kazao je Horozović.

On je ukazao na to da je situacija s koronavirusom značajno usporila proces deminiranja u BiH, ali i činjenica da je broj deminera s 2.000 opao na 1.200.

Sve je to usporilo taj proces, a ako ne bude značajnog smanjenja donacija i ako se ozbiljno naša država, ali i entitetske i kantonalne vlasti ne uključe u ovaj proces, bojim se da BiH neće biti očišćena od mina ni 2034. godine.

Jer mine i minska sredstva, odnosno protupješadijske i protutenkovske mine će se očistiti u roku, ali su problem neeksplodirana ubojita sredstva, odnosno NUS-ovi, a poznato je da se pronalaze granate i iz Drugog svjetskog rata, objasnio je Horozović.

Horozović je ukazao i na činjenicu da su brojni donatori, tj. strane zemlje napustile proces deminiranja, poput Švedske, Švicarske i Japana, a odnedavno se isključila i Njemačka.

Velike projekte sada nam finansiraju SAD i Norveška, a manje Češka, kazao je direktor BHMAC-a.

U naselju Hodžići kod Doboja jučer je klanjana dženaza 19-godišnjem Mehmedu Hasanamidžiću, koji je u subotu podlegao usljed teških tjelesnih povreda nastalih u eksploziji mine koju je aktiviralo stado koza koje je nesretni mladić vraćao kući.

Ova tragedija, nažalost, pokazuje koliko je deminiranje bitan segment u ovom društvu.

Enis Horozović, direktor Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), ističe da trenutna veličina površine u BiH, za koju se sumnja da ima mina, iznosi gotovo 800 kvadratnih kilometara.

On napominje da je ove godine certificirana, odnosno očišćeno je kontaminirano područje površine 22 kvadratna kilometra.

Na tom prostoru, u blizini minski sumnjivih površina, na kojem se prema bazi podataka BHMAC-a nalazi gotovo 170.000 mina, živi blizu 500.000 građana.

Horozović naglašava da gotovo svake godine BHMAC obnavlja između 1.500 i 2.000 znakova upozorenja na minsku opasnost.

To je, zaista, porazan podatak.

Nažalost, naši građani uz to što uklanjaju i uništavaju te znakove, diraju i minsko-eksplozivna sredstva, a dobijamo informacije da čak vade eksploziv i time ruše stabla u šumi, rekao je Horozović.

On je potvrdio da BiH svoje obaveze, kada je riječ o deminiranju, neće ispuniti do datog strateškog roka, odnosno 2027. godine.

Glavna prepreka tome jeste nedostatak sredstava, ali i ljudstva koje vrši deminiranje.

Trenutno je aktuelan tender za 41 projekat minsko-sumnjive površine koje će finansirati Evropska unija u iznosu od 10 miliona eura, a to su sredstva iz IPA 3 programa.

U ovom trenutku trenutno se radi šest velikih minsko-sumnjivih područja, četiri u Federaciji BiH, a dva u Republici Srpskoj, dok će iduće godine početi deminiranje desne obale Save, a taj projekat će finansirati Svjetska banka sa osam miliona eura, kazao je Horozović.

On je ukazao na to da je situacija s koronavirusom značajno usporila proces deminiranja u BiH, ali i činjenica da je broj deminera s 2.000 opao na 1.200.

Sve je to usporilo taj proces, a ako ne bude značajnog smanjenja donacija i ako se ozbiljno naša država, ali i entitetske i kantonalne vlasti ne uključe u ovaj proces, bojim se da BiH neće biti očišćena od mina ni 2034. godine.

Jer mine i minska sredstva, odnosno protupješadijske i protutenkovske mine će se očistiti u roku, ali su problem neeksplodirana ubojita sredstva, odnosno NUS-ovi, a poznato je da se pronalaze granate i iz Drugog svjetskog rata, objasnio je Horozović.

Horozović je ukazao i na činjenicu da su brojni donatori, tj. strane zemlje napustile proces deminiranja, poput Švedske, Švicarske i Japana, a odnedavno se isključila i Njemačka.

Velike projekte sada nam finansiraju SAD i Norveška, a manje Češka, kazao je direktor BHMAC-a.