Direktor “Elektroprijenosa BiH” Miro Džakula za: Deblokirane investicije od 468 miliona KM

Skupština dioničara “Elektroprijenosa BiH”, koju čine entitetski premijeri Nermin Nikšić i Radovan Višković, u srijedu je usvojila odluke kojima je deblokiran rad ove državne kompanije. Usvojenim odlukama omogućen je nastavak investicija u ukupnom iznosu 468 miliona KM.

U 20 godina postojanja „Elektroprijenosa“, 15 godina se nije ulagalo, kazao je za “Avaz” direktor kompanije Miro Džakula.

Prosječna starost

– Bez ove odluke nismo mogli pokrenuti investicije, niti smo se mogli okrenuti ulaganjima u održavanje. Jako je bitno da je usvojena odluka o ulaganjima u objekte kompanije, finansijski plan do 2027. godine i to su ključne stvari da bi se „Elektroprijenos“ pokrenuo. Prosječna starost naših dalekovoda je od 43 do 55 godina, transformatora od 31 do 40 godina, a tansformatorskih stanica od 28 do 52 godine. Trebamo li dalje pričati?! Skupština dioničara je otklonila mnogo toga i zahvaljujem se dioničarima što su smogli snage da, unatoč svim ovim događanjima, donesu ključne odluke za dalji rad “Elektroprijenosa” – kazao nam je Džakula.

Stanje mreže nije dobro, mnogo vremena je izgubljeno, pa su i potrebe velike, ali će iduće sedmice biti određeni prioritetni projekti. Mnogo je onih koji su ključni da bi sistem funkcionirao.

– Jedan od najbitnijih je ulaganje u prigušnice. Mislim da ćemo to uspjeti riješiti kreditnim sredstvima EBRD-a, ili iz drugog izvora finansiranja, jer su visoki naponi najveći problem s kojim se susrećemo. Problem je i kod TE Stanari, gdje se javljaju izuzetno visoki naponi koji prijete da naprave kvarove na mreži, koji su izuzetno skupi i zahtjevni za popravak. Moramo pratiti i tehnološke trendove. Mislim da smo izgubili tu utakmicu, ali moramo početi ponovo da igramo – ističe Džakula.

Nije ista cijena

Pojašnjava da naknade za tzv. mrežarine Elektroprijenosa, koje nisu rasle od 2017. godine, nisu dovoljne za finansiranje potrebnih investicija.

– Bojim se da smo prethodnih godina izgubili mnogo novaca jer nisu pokrenute nabavke ključne infrastrukture za prijenos električne energije – od dalekovoda do transformatora. Nije ista cijena transformatora prije 10 godina i danas. Proces njihove nabavke traje najmanje dvije godine. Prespavali smo godine – dodaje Džakula.

Previše zahtjeva za priključenje

I prošlu godinu obilježili su padovi na sistemu, zbog kojih su dijelovi države bili bez struje, kao i regionalni ispad na dalekovodima, zbog kojeg je sadašnja uprava uspostavila komunikaciju s kompanijama u regionu. Džakula kaže da veliki problem za prijenosnu mrežu u sadašnjem stanju predstavlja i pojačan interes za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, zbog čega se i u BiH mogu očekivati ispadi na sistemu poput onih u Španiji i Portugalu.

– Zato treba mrežu pripremati i poduzimati druge aktivnosti da se takve stvari ne bi desile i nama. Imamo previše zahtjeva za priključenje. Kapacitet mreže u BiH je okvirno 5.000 megavata, a zahtjeva ima mnogo više. Ovo me podsjeća na smilje u Hercegovini, kad su svi bili krenuli u to, samo što je ovo mnogo skuplja priča. Različita je zakonska regulativa i pravilnici u RS i FBiH, i to bi trebalo uskladiti. Zakoni su stari više od 20 godina i trebalo bi ih usklađivati sa sadašnjim potrebama – ističe Džakula, prenosi Avaz.