Diva sevdaha Hanka Paldum za “Avaz”: Kada se mnogo manje imalo, Bajrami su bili dražesniji

Bosanskohercegovačka diva sevdaha Hanka Paldum 65. rođendan dočekala je tokom ramazana, svetog mjeseca, koji je, kao i svake godine, ispostila do kraja te ispunjena srećom dočekuje Bajram.

Ima čar

U veoma iskrenom razgovoru za „Dnevni avaz“ Paldum je govorila o tome kako je provela ramazan, čemu se raduje za Bajram, ali se prisjetila i vremena koja iz, današnje perspektive, izgledaju veoma daleko.

– Ne pamtim kada sam ljepše provela ramazan, zaista. Prošlu godinu smo, valjda, bili u strahu i neizvjesnosti, u šoku. Nismo mogli dokučiti šta se dešava sa svijetom, s ovim virusom koji je napao cijeli svijet. Dublje istražujući, prateći, čitajući, shvatili smo da je to jedno iskušenje koje je zadesilo svijet. Dragi Allah je to dozvolio, s razlogom vjerovatno. Svjesna toga, bila sam opuštena, nisam se sekirala – kazala je Paldum.

Dodala je da je ramazan dobro došao da se baš tada, u mjesecu milosti, jednostavno povežemo sami sa sobom.

– Istinski sam uživala u ramazanu. Nisam osjećala nikakav strah niti brigu. Kao da sam se opustila u moru, kao da sam zaplivala, a nema ni valova ni vjetra. Nisam osjetila ni glad dok postim – rekla je Paldum.

Ipak, zbog pandemije koronavirusa, diva sevdaha, kao i mnogi drugi, bila je uskraćena velikih druženja s porodicom i prijateljima, što jednim dijelom karakterizira ramazan.

– Nisam se družila s dragim ljudima, jer su nam, nažalost, zabranili. Ovim mjerama su nas, na neki, način oštetili. Ali i to ima svoju čar. Stanje u društvu na čitavoj zemaljskoj kugli je jednostavno postalo destruktivno. Toliko su se ljudi pogubili, toliko je zavladala mržnja, pored očiju ne vide, ne čuju pored ušiju ili neće da čuju ili vide. Možda se i boje, pa šute. Bili smo i previše opušteni. Vjera, ne samo islam, sve vjere traže mjeru. A mi smo nekad mimo mjere neke stvari radili. Bahatili smo se, zaboravili, počeli previše da svojatamo neke stvari, da previše ekstremno primjenjujemo neke stvari kako bismo drugima dokazali. Ne treba izazivati jad ni kod koga. Svojim ponašanjem i djelima najbolje ćemo sve kazati, bez da govorimo – iskrena je bila Paldum.

Priznaje da je poželjela ljude, prijatelje, ali i putovanja.

– Bolje sam upoznala samu sebe za ovaj period. Neke stvari sam posložila, neke bih htjela i sada, ali sam shvatila da ne mogu, ne mogu ni dokučiti, a ne trebam se trošiti. I to se malo drugačije poima. Ljudi se raduju Bajramu, to je zapravo kruna i nagrada postačima, onima koji su ibadetili mjesec, ali i onima koji se preostalih 11 mjeseci trude da reflektiraju sve one duhovnosti i energiju – istaknula je bh. diva sevdaha.

Dodala je da je suština Bajrama sasvim nešto drugo u odnosu na ono kako većina ljudi to danas doživljava.

– I bajrambanka je jedan od običaja koji ostaju djeci kao pečat u glavicama, pa i našim. Što je moja rahmetli majka govorila: „Treba djecu učiti, jer je to nešto što ostaje.“ To je upravo ta radost koju Bajram donosi. U svim narodima, vjerama čovjek se uvijek raduje nečemu – kazala je Paldum.

Majka sašije haljinu

Prisjetila se da je, kroz šalu, nekada od svog starijeg brata Mustafe tražila bajrambanku.

– Nemam majke, ni oca, ali imam starijeg brata. Mustafa je uvijek bio kod nas autoritet pored roditelja, poštovali smo ga. Od njega sam mlađa nekoliko godina, kada on dolazi, pitam ga: „A gdje mi je bajrambanka?“ A on uzme 10 feninga pa mi da. Zezali smo se – kroz smijeh se prisjetila Paldum.

Smatra da su danas Bajrami nešto drugačiji u odnosu na ranije.

– Kada se mnogo manje imalo, Bajrami su bili dražesniji, radosniji smo bili. Radovali smo se haljinici kada nam majka za Bajram sašije. To su bili događaji. Ali sve u svoje vrijeme, svako vrijeme nosi svoje breme – istaknula je Paldum.

Dodala je da se o ljudima treba brinuti dok su živi i sjetiti ih se. Ona je, kako nam je otkrila, nedavno posjetila nanu Fatu Orlović u Konjević-Polju.

– Znam da je bila bolesna, bila sam u kontaktu s njenom kćerkom. Ljude dok su živi treba obilaziti, treba im ukazivati pažnju. Mi gubimo to, ono što je u nama zapravo iskonsko i što je sigurno – zaključila je Paldum.

Naše pamćenje je kratkotrajno

– Ostalo je toliko praznog prostora odlaskom velikih imena, ljudi i umjetnika, koji su na neki način obilježili jedno vrijeme. Nažalost, naše pamćenje je vrlo kratkotrajno, brzo zaboravljamo velike ljude poput Mirze Delibašića, Safeta Isovića, Asima Ferhatovića, Zaima Imamovića… To su sve ljudi koji su svojim talentom, obdareni od dragog Boga, nisu slučajno, pravili to što jesu. Šteta je što to zaboravljamo – kazala je Paldum.