Dizel je sve skuplji, a goriva na nekim pumpama već nema: Da li ovo mijenja budućnost automobila?

Ako ste posljednjih dana natočili gorivo i pomislili kako je cijena previsoka, možda bi vam bilo još neugodnije da živite u Francuskoj, gdje problem više nije samo koliko ćete platiti litar, nego hoćete li je uopće pronaći na benzinskoj pumpi.

Čak je 11 posto francuskih benzinskih pumpi prijavilo probleme s opskrbom barem jednim gorivom, što znači da otprilike svaka deveta pumpa nema normalnu opskrbu benzinom ili dizelom.

U Njemačkoj je situacija nešto drugačija, ali račun za vozače nije ništa ugodniji. Prema ADAC-u, litra dizela  dosegla je 2,453 eura, novi rekord, dok je Super E10 također postavio novi rekord od 2,314 eura.

Naftni šok ponovo otvara pitanje električnih automobila

Sada se postavlja pitanje: šta ako ovo više nije samo još jedan neugodni ciklus poskupljenja goriva koji ćemo nekako preživjeti do sljedećeg pada cijena, nego situacija koja će početi mijenjati način na koji ljudi razmišljaju o automobilu koji kupuju?

Nafta je uvijek geopolitičko pitanje, pa problem nije samo u tome što je barel nafte skuplji, nego i u tome kako nafta uopće putuje do Evrope, koliko je taj put siguran i šta se događa kada se nekoliko važnih karika u lancu opskrbe istovremeno nađe pod pritiskom.

Hormuški moreuz ponovo je u središtu energetske priče, dok su napadi i problemi na drugim važnim rutama dodatno zakomplicirali transport. Među njima su i aktuelna ratna zbivanja u Jemenu, gdje se odvijaju borbe između Hutista, saveznika Irana, i međunarodno priznate jemenske vlade u blizini moreuza Bab el-Mandeb, strateški važnog pomorskog prolaza.

Usto, Saudijska Arabija je nakon napada zatvorila naftovod East-West, koji inače služi kao alternativa Hormuzu. Reuters navodi da su zbog poremećaja zaustavljene i neke isporuke prema evropskim kupcima, dok su cijene pojedinih fizičkih tereta u Evropi otišle iznad 120 dolara za barel.

A sve to su stvari koje vozač zapravo i ne vidi. Na benzinskoj pumpi vidi samo broj na ekranu, a ne vidi tanker, luku, naftovod, rafineriju, osiguranje broda ni nekoliko hiljada kilometara udaljenu krizu zbog koje je sve to odjednom postalo skuplje i nesigurnije.

A sve to uredno plaćamo svaki put kada stanemo na pumpu.

Električni automobil odjednom izgleda drugačije

To se tiče svih vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem.

S druge strane, tu je električni automobil. On nema spremnik koji treba napuniti gorivom iz tankera koji je upravo prošao ili nije prošao kroz Hormuz.

Naravno, treba kazati da ni struja nije nikakva čarolija jer i ona ovisi o mreži, elektranama, baterijama, sirovinama i globalnim lancima opskrbe. Ipak, energiju za vožnju u Evropi možemo proizvesti mnogo bliže mjestu na kojem ćemo je potrošiti.

Dok gledamo kako cijena dizela ovisi o događajima na drugom kraju svijeta, električni automobil odjednom počinje izgledati malo drugačije.

Ne nužno kao takozvani „zeleni automobil“ koji kupujemo zato što to od nas očekuju proizvođači ili evropski propisi, nego kao automobil koji energiju može uzeti iz vlastite garaže, odnosno iz mreže kojoj je barem dio proizvodnje moguće kontrolirati mnogo bliže kući.

I tržište već pokazuje da se nešto mijenja ako pogledamo „suhe“ brojke.

Električni automobili osvajaju sve veći dio tržišta

Brojke o prodaji novih automobila pokazuju da se raspoloženje kupaca u Evropi doista mijenja.

U Evropskoj uniji potpuno električni automobili činili su 20,7 posto novih registracija u prvih šest mjeseci 2026. godine, prema 15,6 posto godinu ranije. Istovremeno je udio benzinaca i dizelaša zajedno pao na 29,7 posto.

Još je zanimljivije pogledati pojedina tržišta. U Njemačkoj je električni pogon u prvom polugodištu snažno porastao, Francuska je također zabilježila velik rast, a u nekim manjim evropskim državama električni automobili već čine ogroman dio novih registracija.

Norveška je, naravno, posebna priča. Tamo su električni automobili praktično potpuno preuzeli tržište novih automobila.

To još nije nikakva revolucija preko noći i definitivno nije trenutak za proglašavanje pobjednika, ali brojke su dovoljno velike da ih više nije moguće jednostavno ignorirati. Krize širom svijeta i pitanje transporta goriva ponovo stavljaju električne automobile u fokus.

Kriza može promijeniti način na koji računamo troškove

Zato ova kriza sama po sebi neće pretvoriti Evropu u kontinent električnih automobila, ali može promijeniti jednu važnu stvar: način na koji kupci računaju troškove vožnje automobilom.

Do sada smo uglavnom gledali koliko automobil troši, koliko kilometara možemo prijeći s jednim spremnikom i koliko ćemo novca ostaviti na benzinskoj pumpi.

Sve češće ćemo možda početi razmišljati i o tome koliko je sigurna energija koju taj automobil troši.

Jer nije isto kada vam potrošnja ovisi o nečemu što se proizvodi hiljadama kilometara od vas i kada automobil možete priključiti na vlastitu utičnicu, pogotovo ako dio te energije dolazi iz vlastitih solarnih panela.

Međutim, ni to nije cijela priča. Ako se nafta smiri, cijene padnu, a električni automobili ostanu skupi, dio kupaca vratit će se staroj računici.

Automobil se ipak ne kupuje samo zbog cijene energije, nego i zbog cijene samog vozila, praktičnosti, dostupnosti punjenja i načina korištenja.

Ipak, ovakav energetski šok radi nešto što proizvođači automobila, političari i reklame godinama pokušavaju napraviti: tjera ljude da ozbiljnije razmišljaju o tome odakle uopće dolazi energija za njihov automobil.

Na kraju, pitanje možda više neće biti samo koliko troši vaš automobil, nego i koliko ste sigurni da ćete sutra imati šta natočiti u njega.

I upravo tu, mnogo više nego u reklamama o ekologiji, električni automobil može dobiti novu priliku.