Đapo: Recikliranje elektronskog i elektroničnog otpada pokazalo pozitivne rezultate

Upravljanje ambalažnim otpadom jedno je od prioritetnih pitanja u vezi s okolišem na raznim institucionalnim nivoima. Potrebno je postići smanjenje količine ambalažnog otpada, štetnih materijala sadržanih u ambalaži i ambalažnom otpadu i smanjenje štetnosti za okoliš odvojenim sakupljanjem i obrađivanjem ambalažnog otpada.  

Kada je riječ o BiH, politika upravljanje otpadom je u nadležnosti entiteta i zadatke obavljaju entitetska ministarstva nadležna za zaštitu okoliša.

Prevencija stvaranja otpada vjerovatno je najvažnija karika u pravilnom upravljanju otpadom, a razvijanjem svijesti proizvođača i potrošača i promjenama potrošačkih navika možemo smanjiti količinu nastalog ambalažnog i drugog otpada, kazala je ministrica okoliša i turizma FBiH Edita Đapo.

– Što se tiče ambalaže i ambalažnog, kao i elektronskog i elektroničkog otpada, mi koristimo sistem koji je uspostavljen u zemljama EU. To znači da zagađivač, odnosno proizvođač plaća. Dakle, fabrike koje proizvode ambalažu i elektronički otpad organiziraju operatera sistema. Operater sistema je taj koji menadžeriše sistem i naplaćuje naknade od proizvođača i plaća sakupljače ambalaže ili one koji razlažu npr. televizore i recikliraju – pojasnila je Đapo.

Kao problem, generalno u BiH navela je nepostojanje privatnika koji su započeli recikliranje plastične ambalaže. Osim fabrika koje recikliraju papir, ne postoje one koje bi reciklirale plastiku.

– Nemamo neku fabriku za flaše. Trenutno se to skuplja, balira i nosi u cementare, a cementara to plaća jer te bale plastičnih flaša koristi kao alternativno gorivo. Mi, zajedno s Fondom za zaštitu okoliša FBiH, kontroliramo rad tih operatera – kazala je ministrica Đapo.

Smatra i ističe da je u otpadu novac, pa kao najbolje rješenje vidi da se privatni sektor opredijeli i počne da reciklira plastiku, jer je, prema njenim riječima, recikliranje elektronskog i elektroničnog otpada pokazalo dobre rezultate.

AVAZ