Djece iz Sirije nema ni u dokumentima BiH

Mališanima koji su se vratili u našu državu uskraćena su osnovna ljudska prava, a tek nedavnim usvajanjem dopuna Zakona o vanparničnom postupku moći će dobiti rodne listove.

Jedanaestero djece koja su s majkama deportovana u Bosnu i Hercegovinu iz Sirije prije više od godinu, a koja žive u FBiH, praktično su nevidljiva. Riječ je o djeci koja su rođena u Siriji, a povratkom u našu zemlju nisu imala nijedan dokument. Više od godinu vlasti nisu pronašle način da ta djeca dobiju rodne listove i državljanstva, iako na to imaju pravo i prema Konvencijama o pravima djeteta koje je BiH potpisala.

ZAKONSKA UPORIŠTA

Zbog nebrige vlasti ova djeca, ni kriva ni dužna, imala su problema kad pružanja zdravstvenih usluga, nisu mogla ići u vrtiće, predškolske ustanove… O svemu tome je na prošloj sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH govorio federalni ministar pravde Mato Jozić. Obrazlažući detalje Prijedloga zakona o dopunama Zakona o vanparničnom postupku, koji je u proceduru upućen po skraćenom postupku i koji je usvojen, Jozić kaže da će djeci ovim biti omogućeno da budu upisana u matične knjige rođenih. Isti tekst dopuna zakona ranije je usvojio i Predstavnički dom.

Nikad niko ni iz jedne institucije nije otišao u taj kamp, pa da vidi u kakvom stanju se nalaze žene i djeca. Sve što znaju, znaju od nas, ističe Alema Dolamić

– Trenutno u Federaciji BiH imamo jedanaestero djece rođene u Siriji, za koju ne postoji dokaz o njihovom rođenju i nemamo jasno precizirana zakonska uporišta za upis djece u matične knjige rođenih. Vlada FBiH ranije je usvojila zaključak da sudovi po hitnoj proceduri pokrenu postupak za upis djece u matične knjige rođenih. Međutim, sudovi nisu pokrenuli ovu proceduru bez izmjene Zakona o vanparničnom postupku. Ovo je pitanje koje obvezuje institucije na hitno djelovanje, jer ovih 11 djece je nevidljivo i ne mogu ostvariti nikakva prava, a s druge strane imamo Konvenciju o pravima djeteta i činjenicu da su djeca državljani BiH koja ostvaruju pravo po majci. Vlada je bila stava da je jedina ispravna procedura dopuna Zakona o vanparničnom postupku, po kojem bi sudovi postupali u konkretnoj situaciji. Tako je Vlada zadužila Ministarstvo pravde da sačini prijedlog zakona o dopunama Zakona o vanparničnom postupku, koji će omogućiti pokretanje procedure za upis djece u matične knjige rođenih u slučaju kad ne postoji rodni list ili drugi dokument, pojasnio je Jozić.

Dodao je da se radi o djeci uzrasta od dvije do osam godina, koja su diskriminisana, jer ne mogu ostvariti osnovna ljudska prava. Jozić ističe da prema informacijama Ministarstva sigurnosti BiH ima još oko 40 djece u Siriji čiji se povratak očekuje i koja su u istom statusu kao ovih 11. Alema Dolamić godinama čeka na povratak sestre iz Sirije i njeno troje djece uzrasta od 5, 6 i 14 godina. Ona za Oslobođenje kaže da je u septembru prošle godine organizovala sastanak sa Selmom Cikotićem, ministrom sigurnosti BiH, na kojem su porodice tražile odgovore kad će stići njihovi najmiliji koji se nalaze u kampovima Al-Hol i Al-Roj u Siriji.

– Od tog sastanka do danas apsolutno se ništa nije promijenilo. Cikotić nam je obećao deportaciju jedne grupe žena i djece do kraja 2020. godine. Rekao je da ne može sa sigurnošću reći da li će to biti novembar ili decembar, ali je obećao da će to biti do kraja 2020. Međutim, ništa od toga nije bilo. Jedno od opravdanja bila je pandemija koronavirusa. Ali, korona je u cijelom svijetu. U druge zemlje se deportuju žene kao što su Njemačka, Ukrajina, Albanija, Slovačka…, ogorčena je Dolamić.

Sa sestrom, kaže nam, kontaktira s vremena na vrijeme. Zabrinuta je, jer njena sestra već četvrtu zimu dočekuje pod šatorom.
– To je već sad istrošeni šator koji ušivaju i krpe. I kod njih je sad zahladnilo, a zime su tamo suhe i oštrije. Ne možemo im više ni pare poslati. I to je ukinuto i onda možete misliti u kakvim uslovima žive. Naše institucije su imale dovoljno materijala za tri godine da nešto realizuju i dovedu žene i djecu. Ne mogu reći da familije nisu s njima sarađivale. Sigurnosne službe, novinari i institucije imaju materijal od porodica.

Nikad niko ni iz jedne institucije nije otišao u taj kamp, pa da vidi u kakvom stanju se nalaze žene i djeca. Sve što znaju, znaju od nas. U oba kampa je 85 žena i djece. Imaju imena i prezimena i to ne može niko opovrgnuti. Ja sam 24. januara 2018. godine poslala formulare Međunarodnom komitetu Crvenog križa da tražim sestru i djecu i oni su 19. marta ušli u kamp Al-Roj, identifikovali moju sestru i još jednu ženu iz Cazina. To je bilo početkom 2018. i da su tad institucije uzele posao u svoje ruke, mislim da se ne bi čekalo dosad. Ovdje se brinu o hiljadama migranata, a ne mogu da se pobrinu za svoje državljane kojih nije ni stotinu, naglašava Dolamić.
Od Ministarstva sigurnosti BiH tražili smo odgovore kada se može očekivati deportacija sljedeće grupe bh. državljana iz Sirije.

ZONA SUKOBA

– Ministarstvo sigurnosti BiH intenzivno radi na pripremi i organizaciji povratka bh. državljana (žena i djece) iz sirijskih kampova. Sam proces je veoma kompliciran i zahtijeva kreiranje sistemskog rješenja u skladu s važećim zakonodavnim okvirom na svim nivoima u BiH. Proces, također, zahtijeva uključivanje velikog broja nadležnih institucija, osim sigurnosnih i pravosudnih, službe socijalnog rada, zdravstva, obrazovanja i drugih. S tim u vezi, Ministarstvo sigurnosti je pripremilo za Vijeće ministara BiH Informaciju s pregledom svih relevantnih činjenica u vezi s ovom problematikom i prijedlogom zaključaka s ciljem repatrijacije bh. državljana iz zona sukoba. Navedena informacija je dostavljena Vijeću ministara na razmatranje i usvajanje, navodi se u pisanom odgovoru Ministarstva sigurnosti.

Iz ove institucije potvrđuju da porodice bh. državljana redovno kontaktiraju Ministarstvo sigurnosti s upitom o povratku njihovih srodnika.
– Prema informacijama koje imaju, stanje u kampovima je loše i uvjeti za život su daleko od humanih, govore iz Ministarstva.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE