Dobitnica Nobelove nagrade za mir u Iranu osuđena na dodatnih sedam godina zatvora

Narges Mohammadi, dobitnica Nobelove nagrade za mir, ponovo je osuđena u Iranu na više od sedam dodatnih godina zatvora nakon što je započela štrajk glađu. Ova presuda dolazi u trenutku dok Teheran pojačava represiju nad svim neistomišljenicima nakon protesta širom zemlje i smrti hiljada ljudi od strane sigurnosnih snaga, a istovremeno pokušava pregovarati sa Sjedinjenim Državama o svom nuklearnom programu.Prema navodima pristaša koji su razgovarali s njezinim advokatom Mostafom Nilijem, Mohammadi je osuđena na šest godina zatvora zbog “okupljanja i urote”, godinu i po zbog “propagande” te joj je izrečena dvogodišnja zabrana putovanja. Nili je u subotu potvrdio presudu na društvenoj mreži X, dodavši da je izrečena na Revolucionarnom sudu u gradu Mašhadu.Takvi sudovi obično donose presude bez pružanja prilike optuženicima da ospore optužbe. Presuda uključuje i dvije godine unutarnjeg egzila u grad Khosf, oko 740 kilometara jugoistočno od Teherana.Agnes Callamard, glavna sekretarka Amnesty Internationala, napisala je na X-u da je presuda Narges Mohammadi “odraz smrtonosne represije nad neistomišljenicima i protestima koju provode vlasti, a koja je u naglom porastu”. Iran nije službeno potvrdio presudu.Mohammadi je bila u štrajku glađu od 2. februara, a prekinula ga je jučer nakon izricanja presude zbog pogoršanog zdravstvenog stanja. Uhapšena je u decembru na ceremoniji u čast Khosrowa Alikordija, 46-godišnjeg iranskog advokata i aktivista za ljudska prava iz Mašhada.Snimke s protesta prikazuju je kako uzvikuje tražeći pravdu za Alikordija i druge. Pristaše su mjesecima prije njezinog hapšenja u decembru upozoravali da 53-godišnjoj Mohammadi prijeti povratak u zatvor, nakon što je u decembru 2024. puštena na privremenu slobodu iz zdravstvenih razloga.Iako je dopust trebao trajati samo tri sedmice, produžen je, vjerojatno pod pritiskom aktivista i zapadnih sila. Mohammadi je nastavila sa svojim aktivizmom kroz javne proteste i istupe u međunarodnim medijima, pa je čak u jednom trenutku protestovala ispred zloglasnog teheranskog zatvora Evin, gdje je ranije bila zatvorena.Već je služila kaznu od 13 godina i devet mjeseci zbog urote protiv državne sigurnosti i propagande protiv iranske vlade. Podržala je i proteste širom zemlje potaknute smrću Mahse Amini 2022. godine, tokom kojih su žene otvoreno prkosile vlastima ne noseći hidžab.Prema navodima njezinih pristaša, Mohammadi je u zatvoru pretrpjela više srčanih udara prije hitne operacije 2022. godine, a liječnici su joj krajem 2024. otkrili leziju na kosti za koju su se bojali da bi mogla biti kancerogena. – S obzirom na njezine bolesti, očekuje se da će biti privremeno puštena uz jamčevinu kako bi mogla primiti liječenje – napisao je njezin odvjetnik Nili.Međutim, iranski dužnosnici signaliziraju oštriji stav prema svakom neslaganju. Šef iranskog pravosuđa Gholamhossein Mohseni-Ejei jučer je izjavio da mnoge čekaju teške zatvorske kazne.- Pogledajte pojedince koji su nekad bili uz revoluciju. Ono što danas govore, što pišu, kakve izjave daju. Oni su nesretni, oni su napušteni i suočit će se sa štetom – kazao je. Vijest o Mohammadi dolazi u trenutku dok je ministar vanjskih poslova Abas Aragči (Abbas Araghchi), govoreći diplomatima u Teheranu, poručio da će Iran ustrajati na svom pravu na obogaćivanje urana.To je glavna tačka spora s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, koji je u junu tokom 12-dnevnog rata između Irana i Izraela naredio bombardiranje iranskih nuklearnih postrojenja. Dok je iranski predsjednik Masud Pežeskijan (Masoud Pezeshkian) u petak pohvalio razgovore s Amerikancima u Omanu kao “korak naprijed”, Aragčijeve izjave pokazuju izazove koji predstoje.- Vjerujem da tajna moći Islamske Republike Iran leži u njezinoj sposobnosti da se odupre zlostavljanju, dominaciji i pritiscima drugih. Oni se boje naše atomske bombe, a mi ne težimo atomskoj bombi. Naša atomska bomba je moć da kažemo ‘ne’ velikim silama. Tajna moći Islamske Republike je u moći da se kaže ‘ne’ silama – rekao je Aragči.SAD je već premjestio nosač aviona USS Abraham Lincoln, brodove i borbene avione na Bliski istok kako bi izvršio pritisak na Iran i imao vojnu moć za napad ako Tramp tako odluči. Očekuje se da će izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu) ove sedmice otputovati u Vašington, a glavna tema razgovora bit će Iran.Aragčijev izbor da eksplicitno koristi “atomsku bombu” kao retoričku figuru vjerojatno nije slučajan. Iako Iran dugo tvrdi da je njegov nuklearni program miroljubiv, Zapad i Međunarodna agencija za nuklearnu energiju navode da je Teheran do 2003. imao organizirani vojni program za razvoj bombe.Iran je obogaćivao uran do 60 posto čistoće, što je tek kratak tehnički korak do razine od 90 posto potrebne za izradu oružja, i jedina je država bez nuklearnog oružja koja je to činila. Posljednjih godina iranski dužnosnici sve su češće prijetili da bi Islamska Republika mogla težiti bombi, iako njihovi diplomati ukazuju na propovijedi vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija kao na obavezujuću fetvu, odnosno vjerski edikt, da Iran neće izraditi bombu.Ostaje nejasno hoće li se i gdje održati drugi krug nuklearnih pregovora. Tramp je nakon razgovora u petak ponudio malo detalja, ali je rekao: “Čini se da Iran očajnički želi postići dogovor, što bi i trebao.”U međuvremenu, Iran je izdao upozorenje pilotima o planiranim “lansiranju raketa” od danas do sutra iznad provincije Semnan, gdje se nalazi svemirska luka Imam Homeini. Takva su lansiranja u prošlosti bila povezana s obilježavanjem godišnjice Islamske revolucije iz 1979. godine.