Dobitnici najviših priznanja kao poruka nade: Mladi ljudi koji biraju Bosnu i Hercegovinu

Iako danas mnogi mladi već i prije polaska na fakultet odluče spakovati kofere i otići izvan zemlje, drugi ipak svoj život vide u Bosni i Hercegovini, gdje trud ulažu u brojna studijska postignuća.

Dobitnici Zlatnih i Srebrenih znački ističu da je odlazak iz zemlje danas postao trend koji se maltene podrazumijeva, no da niti jedna velika životna odluka ne bi trebala biti donesena samo zato što je to trend.

Magistar politologije i dvostruki dobitnik priznanja „Srebrena značka Univerziteta u Sarajevu“ Damir Mahmutović ističe da ovo priznanje za njega ima posebnu težinu i značaj te jasnu valorizaciju njegovog dosadašnjeg rada, truda i angažmana, ali i potvrdu da je uloženi trud prepoznat u akademskoj zajednici.

Kako navodi, najveći izazovi odnosili su se na zahtjevnu organizaciju vremena, usklađivanja akademskih obaveza s drugim profesionalnim i društvenim angažmanima, kao i kontinuirana odricanja.

Iako sam magistrirao kao jedan od najboljih studenata prvog i drugog ciklusa, smatram da imam još mnogo toga da učim i da se profesionalno usavršavam.

Zbog toga ne isključujem mogućnost dodatnog stručnog usavršavanja izvan Bosne i Hercegovine, ali nemam namjeru dugoročno napustiti zemlju.

Posebno mi je važno da, kao neko ko dolazi iz oblasti društvenih i političkih nauka, doprinosim razvoju i napretku naše države.

Svjesni smo složenosti političkih i društvenih izazova, ali upravo oni koji prepoznaju odgovornost mogu donositi hrabre odluke i aktivno se uključiti u društveni i politički život.

Bachelor sigurnosnih i mirovnih studija i dobitnica “Srebrena značka Univerziteta u Sarajevu” Arijana Aličković svoju ličnu i profesionalnu budućnost vezuje za Bosnu i Hercegovinu, no vjeruje u vrijednost međunarodnog obrazovanja.

Ističe da ima želju u jednom periodu svog života obrazovati se na nekim od stranih univerziteta.

Smatra da priznanje koje ima nije garancija zaposlenja, te da je to posljedica mnogih strukturalnih problema na kojima mora raditi.

Vjerujem da svaki trud i uloženo znanje dobivaju svoj smisao, a kada budemo zajedno gradili obrazovano društvo i kada obrazovanje postane prioritet, ovakva priznanja moći će se prepoznati i cijeniti u svim oblastima, uključujući i zapošljavanje.

Magistar politologije, dobitnik dvostrukog priznanja „Zlatna značka Univerziteta u Sarajevu“ Belmin Delić ističe da Bosna i Hercegovina nije savršena zemlja, niti da je trenutno uspješna u mjeri u kojoj bi mogla biti, ali da je jedina država koja pripada nama.

Kako kaže, naše je pravo ali i odgovornost, da je oblikujemo i unaprjeđujemo.

Kao politički znanstvenik, uvjeren sam da nam nedostaje relativno malo da unaprijedimo funkcionisanje naše države, podignemo životni standard, poboljšamo ekonomske performanse, digitalizujemo javnu upravu i postanemo punopravna članica Evropske unije i NATO-a.

Među mladim ljudima nam je sada potrebno zajedništvo, stručnost, marljiv rad i nekoliko godina ozbiljne posvećenosti.

Iskreno vjerujem da su najbolja vremena tek pred nama.

U konačnici, smatraju da se treba takmičiti u znanju, odgovornosti i kvalitetu rada, a ne isključivo u formalnim priznanjima, jer ona su samo simbol takvog procesa.

Iako danas mnogi mladi već i prije polaska na fakultet odluče spakovati kofere i otići izvan zemlje, drugi ipak svoj život vide u Bosni i Hercegovini, gdje trud ulažu u brojna studijska postignuća.

Dobitnici Zlatnih i Srebrenih znački ističu da je odlazak iz zemlje danas postao trend koji se maltene podrazumijeva, no da niti jedna velika životna odluka ne bi trebala biti donesena samo zato što je to trend.

Magistar politologije i dvostruki dobitnik priznanja „Srebrena značka Univerziteta u Sarajevu“ Damir Mahmutović ističe da ovo priznanje za njega ima posebnu težinu i značaj te jasnu valorizaciju njegovog dosadašnjeg rada, truda i angažmana, ali i potvrdu da je uloženi trud prepoznat u akademskoj zajednici.

Kako navodi, najveći izazovi odnosili su se na zahtjevnu organizaciju vremena, usklađivanja akademskih obaveza s drugim profesionalnim i društvenim angažmanima, kao i kontinuirana odricanja.

Iako sam magistrirao kao jedan od najboljih studenata prvog i drugog ciklusa, smatram da imam još mnogo toga da učim i da se profesionalno usavršavam.

Zbog toga ne isključujem mogućnost dodatnog stručnog usavršavanja izvan Bosne i Hercegovine, ali nemam namjeru dugoročno napustiti zemlju.

Posebno mi je važno da, kao neko ko dolazi iz oblasti društvenih i političkih nauka, doprinosim razvoju i napretku naše države.

Svjesni smo složenosti političkih i društvenih izazova, ali upravo oni koji prepoznaju odgovornost mogu donositi hrabre odluke i aktivno se uključiti u društveni i politički život.

Bachelor sigurnosnih i mirovnih studija i dobitnica “Srebrena značka Univerziteta u Sarajevu” Arijana Aličković svoju ličnu i profesionalnu budućnost vezuje za Bosnu i Hercegovinu, no vjeruje u vrijednost međunarodnog obrazovanja.

Ističe da ima želju u jednom periodu svog života obrazovati se na nekim od stranih univerziteta.

Smatra da priznanje koje ima nije garancija zaposlenja, te da je to posljedica mnogih strukturalnih problema na kojima mora raditi.

Vjerujem da svaki trud i uloženo znanje dobivaju svoj smisao, a kada budemo zajedno gradili obrazovano društvo i kada obrazovanje postane prioritet, ovakva priznanja moći će se prepoznati i cijeniti u svim oblastima, uključujući i zapošljavanje.

Magistar politologije, dobitnik dvostrukog priznanja „Zlatna značka Univerziteta u Sarajevu“ Belmin Delić ističe da Bosna i Hercegovina nije savršena zemlja, niti da je trenutno uspješna u mjeri u kojoj bi mogla biti, ali da je jedina država koja pripada nama.

Kako kaže, naše je pravo ali i odgovornost, da je oblikujemo i unaprjeđujemo.

Kao politički znanstvenik, uvjeren sam da nam nedostaje relativno malo da unaprijedimo funkcionisanje naše države, podignemo životni standard, poboljšamo ekonomske performanse, digitalizujemo javnu upravu i postanemo punopravna članica Evropske unije i NATO-a.

Među mladim ljudima nam je sada potrebno zajedništvo, stručnost, marljiv rad i nekoliko godina ozbiljne posvećenosti.

Iskreno vjerujem da su najbolja vremena tek pred nama.

U konačnici, smatraju da se treba takmičiti u znanju, odgovornosti i kvalitetu rada, a ne isključivo u formalnim priznanjima, jer ona su samo simbol takvog procesa.