Dobre strane zime

Često se može čuti da je hladnoća dobra za zdravlje, a znate li koje dobrobiti um i organizam imaju od niskih temperatura?

1. Više energije – Izloženost hladnim temperaturama, npr. šetnja po hladnoći, ispunit će vas energijom pa ćete biti “energični” i po povratku u toplo. Da bi hladnoća imala takav učinak, ne morate joj biti dugo izloženi. Dovoljna će biti i kratka šetnja – zato, idite na brzo hodanje.

2. Bolji san – Ljudi koji pate od nesanice imaju višu tjelesnu temperaturu pa će im spavanje u lagano rashlađenoj prostoriji, na idealnoj temperaturi od 16 do 20 stepeni Celzijevih, pomoći da bolje spavaju. Kako oni koji pate od nesanice tako i svi ostali.

3. Sagorijevanje kalorija – Hladnoća podstiče sagorijevanje kalorija u tamnom masnom tkivu. Tamno masno tkivo proizvodi toplotu i sagorijeva masnoće. Kod beba ono služi za reguliranje tjelesne temperature, dok se ono kod odraslih nalazi u manjim količinama.

4. Mozak bolje radi – Dokazano je da na visokim temperaturama ljudi rjeđe donose veće i složenije odluke. Toplo vrijeme brže iscrpljuje naše rezerve glukoze, a pošto glukozu koristimo u mentalnim procesima, njen nedostatak utječe na sposobnost donošenja odluka. Zato mozak bolje radi po hladnijem vremenu.

5. Nema insekata – Niske temperature ubijaju insekte kao što su komarci, što znači da se ne morate braniti od tih sitnih dosadnih napasnika, koji mogu i prenijeti zarazu.

6. Bolje disanje – Ujesen i zimi zrak na planinama boljeg je kvaliteta nego u proljetnim i ljetnim mjesecima. Zbog svježeg, čistog zraka ovo doba godine je idealno za boravak u prirodi i duboko disanje.

Upala mišića često se ublažava stavljanjem leda na otečeno i bolno mjesto. Isti efekt imaju i niske temperature zraka. Mnogi atletičari u liječenju upala i povreda koriste krioterapiju, odnosno terapiju ledom – izlaganje ekstremno hladnim temperaturama. Boravak vani čini nas otpornijima.

 To je zato što se broj ćelija koje se bore protiv infekcija zapravo povećava kada boravimo na hladnom zraku.

Jeste li se ikada zapitali zašto se maratoni održavaju u kasnu jesen? Zato što je na nižim temperaturama lakše i prijatnije trčati. Trčanje po toplom i vlažnom vremenu djeluje iscrpljujuće na tijelo. Istraživanja su dokazala da po hladnoći trčimo brže, što znači da u kraćem vremenu sagorijevamo više kalorija.

Avaz