Dobre vijesti i za bh. ekonomiju: Evropska unija se jako dobro oporavlja

Dobre vijesti o ekonomskom oporavku stižu iz eurozone i općenito Evropske unije, sa kojom Bosna i Hercegovina ostvaruje najveći dio svoje vanjskotrgovinske razmjene.

Obnavljanje potražnje i rast potrošnje dobre su vijesti i za bosanskohercegovačku ekonomiju, budući da BiH sa zemljama EU ostvaruje više od 70 posto trgovinske razmjene, a veliki broj izvozno orijentiranih kompanija vezan je za tržišta EU zemalja.

Markitov indeks menadžera nabave (PMI) u eurozoni revidiran je na 51,8 u julu 2020. što je više u odnosu na preliminarnu procjenu od 51,1 i više u odnosu na konačno očitanje u junu 47,4.

– Posljednji PMI ukazao je na prvi mjesec širenja u proizvodnom sektoru bloka od februara 2019. jer su se proizvodnja i potražnja nastavili oporavljati u skladu s daljnjim ublažavanjem ograničenja povezanih s pandemijom koronavirusa. I proizvodnja i nove narudžbe vratile su se na rast, a nove izvozne narudžbe porasle su prvi put nakon septembra 2018., konstatuje Markit u svom izvještaju od prije tri dana.

U međuvremenu, zaostaci posla smanjeni su dvadeset treći uzastopni mjesec, dok je zaposlenost pala petnaesti uzastopni mjesec. Što se cijena tiče, ulazni troškovi su se smanjili četrnaesti mjesec zaredom, a troškovi proizvodnje ponovno su smanjeni kako bi se ojačala prodaja.

Ohrabrujuće vijesti dolaze i iz Eurostata koji bilježi rast u prodaji na malo. Nakon naglog povećanja u eurozoni i EU u cjelini u maju, trgovina na malo ojačala je i u junu. Porasla je za 5,7 posto u eurozoni i za 5,2 posto u EU u cjelini.

Prema nalazima statističkog ureda, volumen trgovine na malo vraća se na nivo iz februara ove godine, tj. na razdoblje prije početka donošenja restriktivnih mjera zbog Covid-19. U međuvremenu, u odnosu na juni prošle godine, maloprodaja je porasla za 1,3 posto, kako u EU, tako i u eurozoni.

Podaci govore da je ekonomski pad u Europskoj uniji u drugom kvartalu bio 11,9 posto, pri čemu su najveći pad doživjela Španija sa padom od 18,5 posto, dok su se francuska i talijanska ekonomija smanjile za 13,8 posto, odnosno 12,4 posto.

Švedska, koja nije uvela izolaciju tokom vrhunca pandemije Covid-19, prošla je bolje nego ostale zemlje, budući da je njena ekonomija imala pad u periodu od aprila do juna od 8,6 posto.

Indikator.ba