Dok čekamo na 5c: Norveška će graditi plutajuće podvodne tunele

U cilju da bolje poveže jug sa sjeverom zemlje, Norveška se odlučila na veliki infrastrukturni projekat koji će podrazumijevati izgradnju i plutajućih podvodnih tunela.

Norveška je prepoznatljiva po veličanstvenim glečerima, fjordovima i planinama. Prirodno okruženje ove zemlje ostavlja bez daha. Ali, to ima i svoje nedostatke. Naročito onda kada želite putovati kroz ovu zemlju – putovati nije lako.

Ova skandinavska zemlja sa 5,3 miliona stanovnika ima više od 
hiljadu fjordova. Od grada na jugu zemlje Kristiansanda do onog na 
sjeveru Trondheimu je potrebno putovati 21 sat. Na tom dugom putovanju 
je potrebno koristiti prevoz trajektom sedam puta.

Obzirom na prethodno rečeno, norveška vlast je odlučila da izdvoji 40 milijardi dolara za izgradnju infrastrukture, a s ciljem da prevoz trajektom postane prošlost.

Da bi se ostvario taj cilj, bit će potrebno izgraditi nekoliko mostova i jednog tunela koji će biti najdublji u svijetu. Bit će izgrađen kroz stijenu na dubini od 392 metra, a planirana dužina je 27 kilometara.

Izgradnja ovog tunela nije najambiciozniji plan norveške vlasti. Najveći izazov će biti kako izgraditi podvodne plutajuće tunele na dubini od 30 metara.

Prema pisanju CNN-a, Norveška bi mogla pobjediti u utrci izgradnje 
ove vrste infrastrukture. Konkurenti su joj Kina, Južna Koreja i Italija
 - države koje također namjeravaju izgraditi podvodne plutajuće tunele.

Vlast ove skandinavske države procjenjuje da bi tuneli trebali biti igrađeni do 2050. godine.

Da bi bilo jasno zašto Norvežani žele izgraditi tunele, potrebno je znati kako izgleda putovanje automobilom od juga ka sjeveru zemlje. Naime, dva dijela Norveške su povezani saobraćajnicom koja se smatra ključnom za ovu državu.

Putuje se autoputem, magistralnim saobraćajnicama i trajektima. Više od 50 posto dobara se prevozi ovim putem. Najviše vremena oduzima putovanje trajektima.

Projekt menadžer Kjersti Kvalheim Dunham je istakao da će tuneli i ostatak infrastrukture koristiti potrebama lokalnog stanovništva, kao i komercijalnim potrebama.

Osim toga, planirana je izgradnja visećih i plutajućih mostova. Plutajući mostovi nisu novitet. Oni već postoje u Norveškoj i Sjedinjenim Američkim Državama.

Izgradnja pomenutih objekata neće značiti bilo koju vrste građevinske intervencije na fjordovima čija dubina može biti od jednog do pet kilometara. Morsko dno bi bilo i previše duboko za izgradnju konvencionalnih podvodnih tunela ili da bi se položili temelji za izgradnju visećih mostova.

Plutajući mostovi neće biti upotrebljivi u ekstremnim vremenskim uslovima kao što su jaki talasi i valovi.

CNN podsjeća da podvodni plutajući tuneli nisu novitet u 
građevinarstvu. Britanski arhitekta Edward Reed je 1882. godine 
predlagao izgradnju takvog tunela ispod Engleskog kanala. Ali, njegov 
prijedlog nije prihvaćen.

Plutajući tuneli i nije baš prikladan naziv. Zapravo je riječ o tunelima povezanim sa kablovima koji su pričvršćeni za morsko dno ili za pontone. U njihovoj izgradnji se koristi materijal koji se upotrebljava u izgradnji konvencionalnih tunela – beton.

Inžinjerka Arianna Minoretti je kao najveće rizike u izgradnji ovih tunela navela eksplozije, mogućnost izbijanja požara i različite vrste opterećenja. Da bi se rizici smanjili, angažovani su norveški Univerzitet za nauku i tehnologiju i Centar za naprednu analizu struktura.

Oni će provjeriti kako se betonska konstrukcija tunela ponaša uslijed eksploziva. Provjere će pokazati šta će se desiti uslijed eksplozije unutar tunela.

U saradnji sa norveškom mornaricom će se testirati i udarci podmornice u tunel.

Konačne lokacije za podvodne plutajuće tunele nisu određene, ali će to biti određeno u narednih 30 godina, poručila je inžinjerka Minoretti.

Radiosarajevo