Dok cijene ostalih životnih namirnica enormno rastu, šta se dešava s mlijekom? Nikada nije bilo jeftinije

Cijene mlijeka u bh. prodavnicama odavno nisu bile niže. Dok cijene ostalih životnih namirnica enormno rastu, litar mlijeka u trgovačkim centrima može se kupiti već za 1,2 KM – 1,9 KM, dok je ne tako davno koštao i preko tri marke.

Na domaćim policama veliki je broj i uvoznog mlijeka, iako domaće mlijeko propada.

Problem je eskalirao nakon što je Srbija u maju prošle godine jednostrano zabranila uvoz mlijeka iz BiH pa su se stvorili viškovi. Domaći proizvođači prinuđeni su prodavati mlijeko i ispod cijene kako bi smanjili gubitke.

Kako BiH nije uvela recipročne mjere, firme koje su registrovane u Srbiji i dalje uvoze mlijeko u BiH što povećava problem.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa Srednjobosanskog kantona Amir Bulut kaže za Raport da problem nije riješen.

‘I mi u BiH smo podigli proizvodnju pa je i to malo uticalo, ali glavni razlog je što ne izvozimo’, kaže Bulut.

Izvoz u Azerbejdžan

Dodaje da je jedan do najvećih kompanija u proizvodnji mliječnih proizvoda na bosanskohercegovačkom tržištu dogovorila izvoz u Azerbejdžan pa se nada da će doći do smirivanja situacije na domaćem tržištu.

‘Ima otkupljivača koji nemaju zaliha ni povećanog otkupa, ali smanjuju cijene, jer je marža dobra. Međutim, doći će do smanjenja proizvodnje i gašenja mljekara, jer neće niko džaba raditi. Možete raditi u gubitku mjesec, dva ili tri, ali ako je konstantno problem, ljudi prekidaju s proizvodnjom. Najveći problemi su kod onih koji rade sa zadrugama, jer zadruge plaćaju najnižu cijenu. Imate zadruga koje otkupnu cijenu plaćaju 54 ili 50 feninga, do 70 najviše. Direktni proizvođači plaćaju 70, 80 do 1 KM. Svaka zadruga ima troškove, ganja profit’, pojašanjava Bulut.

Prema njegovim riječima, realna cijena otkupa je 75-85 feninga po litru.

‘Veći prerađivači to i plaćaju, ali zadrugama koje uzimaju još 20 feninga i zbog toga su proizvođači koji predaju zadrugama najugroženiji. Otvaranje tržišta je rješenje. Moralo se više raditi i na proizvodnji sireva, tu dosta kasnimo, nismo radili 20-tak godina i većinom smo prepustili da uvozimo i tu vidim vidim jedan od najvećih problema’, dodaje Bulut.

Otkriva i gdje je napravljena greška te šta je potrebno uraditi da se brže izađe iz krize.

‘Proizvodili smo jeftino mlijeko, a uvozili skupe sireve. Ništa nismo radili na tome da proizvodimo skupe sireve jer imamo sigurno kvalitet mlijeka u evropskom standardu. Mislim da bismo mogli više uraditi na tom polju jer nam je mlijeko vrhunsko. To bi nam popravilo standard, podiglo proizvodnju. Ozbiljni prozvođači će sigurno raditi na tom polju’, napominje Bulut.

Mlijeko u prahu

Jedan od načina je i proizvodnja mlijeka u prahu, ali je potrebno prilagođavanje domaćih proizvođača.

‘Kada imate ljude u sistemu koji se bave time 15 i više godina, oni su podigli standarde i smanjili troškove, mi smo tek početnici u tom pogledu. Mislim da se i po tom pitanju radi i da će se dosta okrenuti tome. Nas krize natjeraju da počnemo  raditi stvari koje smo trebali prije 10-15 godina. Mogli smo radnije ulagati da bismo zatvorili taj krug sa mlijekom u prahu i sirevima, jer smo sve uvozili’, zaključio je Bulut za Raport.