Dok komšije troše milione, BiH ostaje na začelju: Propada nam milijarda eura iz Plana rasta EU

U srijedu u ponoć istekao je rok u kojem u BiH Evropskoj komisiji trebala podnijeti izvještaj o stepenu provođenja reformi u okviru Plana rasta, ali uz Kosovo ostaje jedina zemlja koja to nije uradila. Na ovaj način bh. vlasti ostavljaju građane bez evropske perspektive, ali i bez blizu milijardu eura povoljnih kredita i bespovratnih sredstava namijenjenih provedbi reformi, podsticanje ekonomskog rasta, digitalizaciju, unapređenje saobraćajne i željezničke infrastrukture …Takvo upozorenje, priznao je i ministar Edin Forto, stiglo je iz Brisela.

Promjena stavova

Umjesto rezultata, svjedočimo promjeni stavova političkih aktera koji su do jučer obećavali eurointegracije i slušamo neuvjerljiva obrazloženja zašto smo na začelju regiona. Dok se entiteti nemilice skupo zadužuju na Londonskoj berzi i kod komercijalnih banaka, državni ministar finansija Srđan Amidžić uporno nastoji prevariti javnost da su sredstva iz Plana rasta nepovoljni krediti koji nam ne trebaju.  

Plan rasta BiH donosi gotovo 970 miliona eura, od čega je 280 miliona bespovratni novac, dok je 690 miliona eura dostupno kroz dugoročne kredite sa uslovima, načinom otplate i grejs periodom koje BiH na tržištu praktično ne može dobiti, navodi se u reakciji zamjenika ministra Muhameda Hasanovića.

– Ministar Amidžić uporno prešućuje ono najvažnije – ovaj novac nije poklon politikama. EU sredstva isplaćuje tek nakon što se provedu dogovorene reforme. Svaka tranša zavisi od rezultata, a ne od političkih želja. Svaki euro je pod nadzorom Evropske komisije i može biti isplaćen samo ako su preuzete obaveze ispunjene. Možda upravo tu leži pravi razlog napada na Plan rasta, jer evropski novac ne trpi netransparentnost, improvizaciju i političko uslovljavanje – ističe Amidžić.

Sporiji razvoj

Generalni sekretar Evropskog pokreta BiH Haris Plakalo kaže za “Avaz” da svaki propušteni rok i neusvajanje reformi imaju cijenu, koju ne plaćaju političari, već građani i privreda kroz propuštene investicije, sporiji razvoj i zaostajanje za državama regiona.

– Posebno je paradoksalno da se sredstva iz Plana rasta predstavljaju kao nepovoljni krediti i uslovljavanja Evropske komisije, dok istovremeno ne postoji isti otpor prema znatno skupljim zaduženjima na međunarodnim tržištima. Evropski put BiH neće stati, ali će zbog ovakvih politika itekako biti sporiji, skuplji i znatno teži nego što bi morao biti. S ovakvim pristupom nećemo daleko stići, ali to ne znači da od kretanja ka Evropskoj uniji treba odustati. Napredak ka EU treba biti prioritetni interes svih političkih predstavnika u BiH, jer je to interes svih naroda i građana – ističe Plakalo.

Život građana

Univerzitetska profesorica iz Mostara i predsjednica Atlantskog vijeća BiH Dijana Gupta podsjeća da je za BiH, ne računajući Srbiju, planiran najveći iznos iz Plana rasta, te paradoksalnim smatra činjenicu da domaći političari nisu prepoznali takav poklon.

– Imamo pojedine političare koji BiH ne doživljavaju kao svoju državu, pa im napredak nije ni bitan. Plan rasta usmjeren je prvenstveno na bolji život građana. Ključ je kod predstavnika RS i mi nemamo konsenzus kad je u pitanju integralno rješenje u BiH. Imamo dobrim dijelom režimske medije, koji određenim etničkim skupinama predstavljaju ono što oni žele da čuju. Građani su zbunjeni, ne znaju kome da vjeruju, pa nas sve to ostavlja u kružnom toku. Nemamo potencijala ni liderstva, koji bi trebali da prepoznaju euroatlantske procese, kao ključne agende, koje nas vode ka boljem životu svih građana, a to je nešto što bi se trebalo svidjeti i Banjoj Luci, i Mostaru, i Sarajevu – ističe profesorica Gupta.