Dok Putin pokušava okupirati Ukrajinu: Dodik i Čović u BiH mašu ruskom zastavom

c3b5465fa43331313872a84083c4664a

”U pogledu sigurnosnih posljedica, ukoliko Putin osvoji Ukrajinu, najranjivija tačka na Zapadnom Balkanu je Banja Luka”, izjavio je predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski.

Izjava je očekivano izazvala reakciju rukovodstva bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske. Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović je odgovorila da nije u redu, ni korektno, ni pošteno da se na Banjaluku stavlja meta, piše Žurnal.

Lider SNSD-a Milorad Dodik pak uvjerava da Republika Srpska nema nikakav plan za destabilizaciju. Naravno, logično protupitanje jeste o kojem to planu govori, kada na destabilizaciji radi više od deset godina, uz svesrdnu podršku Srbije i Rusije.

Dodika sigurno više zabrinjavaju sankcije kojima su izloženi pored ostalih i ruski oligarsi, preko kojih Dodik ostvaruje dobre veze sa Kremljom, a sve je više dokaza da im je on obećao „pola Republike Srpske“ samo da ga što duže finansiraju kako bi sačuvao političku vlast i naravno lično bogastvo, o čemu je Žurnal pisao.

I dok agresija Rusije na Ukrajinu uveliko traje, pojedini mediji već analiziraju šta ruski predsjednik Vladimir Putin namjerava učiniti nakon Ukrajine?

“Mislim da on ima plan. To je slanje neuniformisanih trupa da izazovu nevolje, dio ‘ratovanja ispod praga’. Brinem se da će se to preliti na Balkan”, izjavio je za BBC britanski konzervativni zastupnik i bivši ministar odbrane Tobias Ellwood, koji je dio vojne karijere proveo u mirovnim snagama u BiH.

Dodik i Putin

A te „neuniformisane trupe“ odavno su u većoj ili manjoj mjeri pristune u Bosni Hercegovini, u raznim segmentima. Žurnal je pisao o nastojanjima Rusije da utiče na dešavanja u Bosni i Hercegovini inflitracijom u obavještajno-sigurnosni sistem, a ništa manje pažnje nije posvećen ni pridobijanju pojedinaca iz pravosudnog sistema, gdje je naročitu ulogu imala FSSP – “Federalna služba sudskih izvršitelja Vlade Ruske Federacije”, u suštini institucija sa paravonim djelovanjem kojim upravlja GRU (Glavna obavještajna uprava Rusije) i čije rukovodstvo imenuje lično Putin, što dovoljno kazuje o važnosti.

“U ruskoj ambasadi u Sarajevu postoje timovi koji planiraju i provode svoje obavještajne metode, pri čemu je bitno naglasiti da su vojni ataše i njegovi pomoćnici u toj ambasadi pripadnici Ruske vojne obaještajne službe GRU. Ova služba je preuzela sve nadležnosti bivšeg KGB-a što podrazumijeva prisilu i kooptiranje, pa i subverziju. Stanoviti uticaj na ruske suradnike raznih profila imaju i obavještajne agencije iz Republike Srbije koje se često predstavljaju kao “produžena ruka” Moskve. ”, govorio je za Žurnal novinar Đuro Kozar.

Žurnal je pisao kako Rusija podržava Milorada Dodika i njegove secesionističke nakane, jer im, naročito zbog situacije oko Ukrajine, odgovara da drži „bure baruta“ na Balkanu. Dodiku se u tome posljednjih godina svesrdno pridružio i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. Čović je među malobrojnim političatima koji nisu osudili rusku invaziju na Ukrajinu.

Vladimir Putin i Dragan Čović

Naravno, dobar dio „prljavog posla“ odrađuje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. U suštini, Rusiji su Dodik, Čović i Vučić samo marionete putem kojih zaustavljaju NATO integracije BiH i njen prosperitet.

S druge strane brojni geopolitički i vojni analitičaru ukazuju da je sve što se dešava u Ukrajini najbolji pokazatelj da BiH treba što prije pristupiti NATO savezu.

Ambasador Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov više puta je naglašavao stavove svoje zemlje o tom pitanju.

“Naš stav po ovom pitanju je takav da to zavisi od suverenog izbora svake države. Ako ona izabere priroitet integracije, onda je to njen izbor. Evropske integracije BiH – mi mislimo da ona ne mora značiti da nema veze s Ruskom Federacijom. Kada slušamo izjave iz Brisela da je Balkan geopolitička zona EU i niko ne može djelovati tu. To nije prihvatljivo za nas jer i mi kao država imamo interese,“ izjavio je za N1 Kalabuhov.

Ti interesi, o kojima je neuvijeno govor Kalabuhov, uzročnik su da Bosna i Hercegovina, politički i ekonomski najranjivija, bude neizostavni dio priče o stremljenjima Rusije u ovom regionu. Takav stav dijeli i delegat Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Zlatko Miletić.

“Kada je u pitanju njihov uticaj, a ne bih govorio samo o BiH nego o čitavoj regiji, on jeste vrlo značajan, pogotovo posljednjih 10 godina i mora se posmatrati u strateškom svjetlu. Ja mislim da BiH ni na koji drugi način nije interesantnija od Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Poljske i nekih drugih zemalja koje se uvjetno rečeno sve više proruski ponašaju u nedostatku agilnosti State Departmena i zapadnih sila. Pogotovo mislim na ove velike zemlje EU, koje su se bavile svojim problemima, a ne problemom Zapadnog Balkana. Nažalost, ruska administracija je to posljednjih 10 godina obilno koristila te proširila svoj ekonomski, društveni i politički uticaj na sve zemlje u regiji tako i na BiH”, stav je Miletića u izjavi za Žurnal.

Zlatko Miletić

SNSD-ova članica državnog Doma naroda Dušanka Majkić, na Twitteru je napisala: „Da podsjetimo: Moskva je u martu 2021. godine rekla da će reagovati ako BiH preduzme korake ka pridruživanju NATO-u.“

Naravno, njene izjave nisu produkt sopstvenog promišljanja nego odjek riječi stranačkog šefa, ali dovoljno ukazuje na rasploženje ovdašnjih proruskih političara. Iz ambasade SAD-a uslijedio je adekvatan odgovor.

„Predanost SAD-a suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH je gvozdena. Nijedna treća strana nema pravo glasa u sigurnosnim aranžmanima između NATO-a i suverenih zemalja”, piše u tvitu Američke ambasade u BiH.

Žurnal je pisao i o različitim načina širenja ruskog uticaja u Bosni iHercegovini, uz pomoć nevladinih i navodnih humanitarnih organizacija, djece sve uz svesrdnu pomoć Srpske pravoslavne crkve. Udruženja Rusko-srpskog prijateljstva iz BiH u djelovanju na terenu čak navode saradnju dvije države: Rusije i Republike Srpske!?

Rusija u svojim projekcijama ne odvaja Srbiju, BiH, Crnu Goru, jer je njihovo poimanje teritorije na makro razini. Uporedo voli da stanovništvo tih zemalja, naročito ono pravoslavnog opredjeljenja o Rusiji stvara sliku kao „majci“ koja će se o njima brinuti u teškim trenucima. Istina, novac baš ne daju, ali zato koriste sve druge resurse.

Iz Rusije su pak uvijek stizale poruke da se ne želi miješati u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, dok su u praksi to podrškom Dodiku i Čovići itekako radili preko srbijanskog predsjednika Vučića. Naravno, naglašavali su prijateljstvo i dobronamjernost.

Kakve su posljedice ruske dobronamjernosti najbolje znaju ovih dana stanovnici Ukrajine.

Prethodni članakŠvedska i Finska o tome da li će ući u NATO: Mi odlučujemo
Sljedeći članakRusija reagirala na odluku Vijeća Evrope i optužila ih: Odgovornost snose oni koji su pokrenuli proceduru suspenzije