Dok radnici decenijama ne mogu do svojih plaća, naknade stečajnim upravnicima nisu upitne

Bar pet godina traje priča o prijekoj potrebi promjene propisa koji reguliraju postupak stečaja firmi u Federaciji BiH jer sadašnji zakon, star već 15 godina, ne daje rezultate koje bi stečaj trebalo da ima, a to je ozdravljenje brojnih propalih firmi.

Njihovi radnici često su ogorčeni na malverzacije i stečajne upravnike, jer stečaji traju i po deceniju, a svoje plaće nikako ne mogu da naplate. S druge strane, naknade stečajnim upravnicima nisu upitne.

Ista imena

Prvo se tri godine govorilo o izmjeni aktuelnog Zakona o stečaju, a onda se prešlo na kreiranje novog, što je trajalo dvije godine. Zakon je predložila Vlada FBiH 30. avgusta ove godine, ali je sve zapelo u Parlamentu FBiH i izvjesno je da će čekati novu vlast.

Novopredloženi zakon vrijeme trajanja stečaja ograničava na maksimalno dvije godine, a posebna pažnja posvećena je discipliniranju stečajnih upravnika kao ključnih karika u vođenju stečajnog postupka.

Između ostaloga, ukoliko bi se ovakav zakon usvojio u Parlamentu, to bi značilo da stečajni upravnik ne može biti neko ko je stariji od 70 godina. Sada ih ima i starijih. Važna je i odredba koja bi trebala obavezati stečajnog upravnika da ne može voditi više od dva stečaja u isto vrijeme, a sada vode i po deset.

U deset kantonalnih sudova u Federaciji BiH pokušali smo dobiti podatke o broju firmi koje su u stečaju i koji ih upravnici vode. Nismo dobili sve odgovore, ali iz onih pristiglih u našu redakciju potvrđuje se da neki stečajni upravnici vode stečaje čak u deset firmi istovremeno.

Uočljivo je i da se ponavljaju skoro ista imena upravnika, iako ih na listi Ministarstva pravde FBiH ima 223.

Inače, stečajne upravnike biraju stečajne sudije.

Prema odgovoru Općinskog suda u Bihaću vidljivo je da je, naprimjer, Samir Ćatović stečajni upravnik u sedam predmeta istovremeno. Ćatović je inače bio direktor Agencije za privatizaciju USK, kao i Fondacije „OdRaz“, te „Una banke“.

Stečajni upravnik Nijaz Dervišić vodio je sedam stečaja u USK, dok je istovremeno bio zadužen za još tri s područja Srednjobosanskog kantona, što se vidi iz odgovora Općinskog suda u Travniku.

U Kantonu Sarajevo svojevrsni rekorder je Abid Šarić, koji je zadužen za pet stečaja. Šarić je nekadašnji ministar privrede KS.

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu najviše stečaja, njih četiri, vodi Milka Musa. Zanimljivo je da je njen sin Zdenko Musa u isto vrijeme bio privremeni stečajni upravnik u dvije firme.

Porodični posao

Pitali smo ih kako stižu.

Ćatović odgovara da je jednostavno, jer, kako kaže, dugo je u ovoj branši, a pri tome dolazi iz privrede.

– Svaki stečajni postupak ima svoju osobenost. Imam dva-tri aktivna stečaja, a ostali ovise o drugim sudskim postupcima i dok se oni ne završe, ja ne mogu dalje – dodaje Ćatović, koji vodi stečaje u „Furniteksu“ Cazin, „Krajinametalu“, „Kladušnici“…

Sličan odgovor dao nam je i Nijaz Dervišić.

– Od deset stečaja koje sam vodio, tri su bila aktivna. Puno toga je pasivno, čekaju se sudski sporovi, svašta nešto se čeka. Ja iza sebe imam firmu, računovođe, revizore, koji mi pomažu – tvrdi Dervišić.

Njegov kolega, bivši sarajevski ministar Šarić napominje kako obim posla ne zavisi od broja stečaja, nego od kompleksnosti postupka, te da „nije primjereno gledati po broju stečaja koje upravnik vodi”.

– Jedna firma gdje sam stečajni upravnik je prije osam godina obustavila poslovanje, nema imovine i to je posao za koji je potrebno samo provesti zakonsku proceduru. Taj stečaj je neuporediv sa stečajem u „Granitu“ Jablanica koji vodim, a koji traži svakodnevan angažman – tvrdi Šarić, koji je, između ostalog, i stečajni upravnik u „BH Airlinesu“.

Posao za penzije

Stečajna upravnica Milka Musa kazala je za naš list kako je u penziji i da su sav njen posao stečaji. Rekla je da je u životnoj dobi koja joj dozvoljava da vodi stečaje, ali i da nema primjedbi na njen rad.

– Kada ima složen stečaj, sudac ga ne može dati svakome. Jer stečaj nije šala – pojašnjava Musa, koja je zadužena, između ostalog, za stečajeve Rudnika mrkog uglja Mostar, JP „Šume Herceg-Bosne“ i Zavoda za urbanizam Grada Mostara.

U Ministarstvu pravde FBiH, pak, istakli su stajalište da to što jedan stečajni upravnik vodi stečaje u više firmi i što nema ograničenja trajanja stečaja, usporava cijeli proces, a upravnicima, čija je mjesečna naknada među prvima koje se izmiruju, ide u prilog da dugo budu angažirani.

Najviše u ZDK, najmanje u SBK

U samo pet kantona otvoreno je oko 330 stečaja, a neki od njih traju od 2005. godine.

Polovica od tog broja je na području Zeničko-dobojskog kantona. Na listi preduzeća koja su u stečaju, a koja se mogu naći na internetskoj stranici Općinskog suda u Zenici, nalazi se čak 178 njih.

U Kantonu Sarajevo je oko 70 nezavršenih stečaja, u HNK oko 30, Unsko-sanskom oko 40, a Srednjobosanskom manje od deset.

No, zapazili smo da u tabeli otvorenih stečajnih postupaka koju smo dobili iz Općinskog suda u Travniku nema „Šipad Fojnice“ iako višegodišnji stečaj u tom preduzeću još nije okončan.

Sindikat traži da se što prije formira vlast i usvoji zakon

Sindikati su zainteresirani da se što prije formira vlast i usvoji zakon o stečaju, na kojem su odavno insistirali.

– Bitno je jer radnika nije bilo na mapi, a u ovom zakonu koji je konačno predložen predviđa se da bude u prvom planu za isplatu dugujućih plaća. Bitno je i zbog odredbe koja propisuje rok za završetak posla, pa da se zaustavi agonija, da radnik zna na čemu je – kazao je Ismet Bajramović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Avaz.ba