Dok se broje mrtvi, u Turskoj raste bijes: Postavlja se pitanje vlastima – gdje su nestale milijarde od ‘poreza za zemljotrese’?

Dok se broje mrtvi, u Turskoj raste bijes: Postavlja se pitanje vlastima – gdje su nestale milijarde od ‘poreza za zemljotrese’?

Dok još uvijek traje utrka s vremenom kako bi se preživjeli izvukli iz ruševina nakon zemljotresa u Turskoj, počeli su se javljati prvi kritičari.

Tako se postavlja pitanja o tome kako je turska vlada potrošila “porez na zemljotres” vrijedan 88 milijardi lira odnosno oko 4,3 milijarde eura.

Naknada uvedena nakon što je potres ubio 17.000 ljudi 1999. godine trebao je biti utrošen na prevenciju katastrofa, ali nije javno poznato kako je novac utrošen, piše Sky News.

Kada su spasioci stigli u Gaziantep, grad u blizini epicentra zemljotresa, nekoliko sati nakon što je zemljotres pogodio, a zatim su napravili pauzu za noć, bijes se pretvorio u pobunu, rekao je jedan stanovnik agenciji France pressa.

“Oni ne znaju kroz šta su ljudi prošli”, rekao je Celal Deniz.

“Gdje su nestali svi naši porezi naplaćeni od 1999. godine?”

Kako se povećavaju pozivi vladi da pošalje još pomoći, očekuje se da će predsjednik Recep Tayyip Erdogan otputovati u Pazarcik, u blizini Gaziantepa.

S druge strane, postavlja se pitanje je li se moglo bolje propremiti za katastrofu?

Iako je “izuzetno teško” pripremiti se za prirodnu katastrofu takvih razmjera kakva je zabilježena u Turskoj, zemlja nije povećala svoju otpornost na zemljotrese, rekao je stručnjak.

Na pitanje Sky Newsa da li se Turska dovoljno pripremila, David Alexander, profesor planiranja i upravljanja u vanrednim situacijama na Univerzitetskom koledžu u Londonu, kaže: „Vjerovatno ne, jer je izuzetno teško pripremiti se za katastrofu tih razmjera.

“Jedan od razloga je nekvalitetan građevinski fond. Ovo je katastrofa koja nije nastala od potresa, nego zbog nekvalitetne gradnje.

Međutim, neka se kaže da je Turska od zemljotresa 1999. godine, u kojem je poginulo 17.000 ljudi, unaprijedila svoju civilnu zaštitu. Ima više i bolje jedinice za hitne slučajeve, uključujući traganje i spašavanje.

I svakako je bolji u reagovanju na ove događaje nego prije možda deceniju ili više”, rekao je on.

Upitan da li postoji razlog da se kaže da je Turska ostvarila ekonomski rast na račun izgradnje svoje otpornosti na zemljotrese, profesor dodaje: „Bojim se da postoji”.

„To je zemlja koja je u velikoj opasnosti, ne samo od zemljotresa, već i od poplava i drugih vrsta prirodnih opasnosti.

Međutim, ono što nije uradila je da poveća svoju otpornost na kuće i kritičnu infrastrukturu.

To naravno znači da je veoma teško ući tamo i spasiti ljude tokom tog zlatnog perioda od 12 ili 24 sata u kojem ljudi zarobljeni pod ruševinama mogu biti spaseni živi.”

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE