Dok statistika pokazuje dramatičnu situaciju: Žene sada slobodnije prijavljuju nasilje u porodici

U Federaciji BiH je tokom proteklih pola godine prijavljeno 905 osoba, a 569 ih je lišeno slobode za krivično djelo nasilje u porodici, pokazali su podaci iz informacije o stanju kriminaliteta – sigurnosti Federalne uprave policije. Zanimljivo je da je među prijavljenim 397 recidivista u vršenju tog krivičnog djela, a među njima je bilo i 10 maloljetnika.

Kada se analiziraju podaci koji se odnose na to krivično djelo i uporede s istim periodom prošle godine, dolazi se do zaključka da je nasilje u porodici u drastičnom porastu. Tako su u prvih šest mjeseci evidentirana 892 krivična djela nasilje u porodici, što je za 210 ili gotovo 31 posto više nego lani u tom periodu.

Zaštita žrtava

Iako je prije pet mjeseci usvojen Zakon o zaštiti od nasilja u porodici kojim se povećava zaštita žrtava, ovi podaci djeluju poražavajuće. Međutim, Meliha Sendić, predsjednica Centra ženskih prava Zenica, kaže da, premda se i njihova statistika slaže s policijskom i pravosudnom, ne može se govoriti o porastu broja slučajeva nasilja u porodici.

Sendić: Oštrije kazne. Avaz

Navodi da su ranije žene bile manje ohrabrene da prijave nasilje, jer su institucije sporije ili, pak, nikako reagovale. Sada se, naglašava, situacija drastično promijenila, pogotovo u odnosu na period od prije dvije godine, i to u pristupu svih institucija u sistemu zaštite.

– Žene su sada ohrabrenije da prijave slučajeve nasilja u porodici. Institucije odgovornije rade svoj posao. Žene dobijaju zaštitu i to se prenosi od jedne do druge i nekako se taj lanac povjerenja u institucije lagano vraća, tako da je, zapravo, sve to dovelo do situacije da imamo povećan broj tih slučajeva – objašnjava Sendić za „Dnevni avaz“.

Govori i da je sve manji broj slučajeva gdje se žene vraćaju nasilniku zbog djece ili ekonomske ovisnosti. Recidivista je, napominje, uvijek bilo, ali, kako ističe, sada su kazne mnogo oštrije, pa će nasilnici koji su, naprimjer, dobijali uslovne kazne, sada biti rigoroznije sankcionisani. Također, kako kaže, slučajevima nasilja u porodici sada i policijski službenici dosta ozbiljnije pristupaju.

Razna nasilja

Ipak, Sendić podvlači da uprkos tome što imamo dobre zakone, ključ svega je prevencija i edukacija, posebno, mlađih naraštaja. Sličnog mišljenja je prof. Marko Romić, specijalista traumatske psihologije koji nam kaže da se sada više i slobodnije priča o nasilju, tako da se stvara dojam da je u porastu, a zapravo, naglašava, možda je taj porast samo privid.

– Prije se šutjelo, skrivalo, žene su se više plašile govoriti o tome. Sada, kad slobodnije govore, stvara se dojam da je nasilje u porastu. Vjerovatno i jeste u porastu, ali možda ne u tolikom obimu kao što se čini. Kako god, nasilje je prisutno svuda oko nas. Nažalost, naša zemlja je više nego pogodno tlo za pojavu nasilja raznih vrsta. Ljudi su frustrirani činjenicama da ne mogu osigurati minimum za egzistenciju, da ne znaju šta će sutra jesti ili čime će platiti račune. Mnogo toga nije kako bi trebalo biti – cijeni prof. Romić za „Avaz“.

Romić: Frustrirani činjenicama. Avaz

– Prije se šutjelo, skrivalo, žene su se više plašile govoriti o tome. Sada, kad slobodnije govore, stvara se dojam da je nasilje u porastu. Vjerovatno i jeste u porastu, ali možda ne u tolikom obimu kao što se čini. Kako god, nasilje je prisutno svuda oko nas. Nažalost, naša zemlja je više nego pogodno tlo za pojavu nasilja raznih vrsta. Ljudi su frustrirani činjenicama da ne mogu osigurati minimum za egzistenciju, da ne znaju šta će sutra jesti ili čime će platiti račune. Mnogo toga nije kako bi trebalo biti – cijeni prof. Romić za „Avaz“.

Broj slučajeva po kantonima: Prednjači KS

Najveći broj slučajeva nasilja u porodici zabilježen je u Kantonu Sarajevo – 229, što je za 50 više u odnosu na prvih pola godine lani. Slijedi Zeničko-dobojski kanton sa 203 slučaja što je više za 19, zatim Tuzlanski kanton u kojem su 54 slučaja više nego lani, odnosno 158. Samo u dva kantona Hercegovačko-neretvanskom i Zapadnohercegovačkom zabilježen je manji broj prijavljenih slučajeva u odnosu na lani.

U HNK ih je lani bilo 47, a za pola ove godine 45, a u ZHK broj prijava je sa 19 pao na 10.

avaz