Dokle ćemo ovo trpiti? Statistika kaže da inflacija usporava, građani osjećaju sasvim drugo

Prosječna stopa inflacije ne pokazuje uvijek stvarnu sliku troškova života Centralna banka Bosne i Hercegovine objavila je nedavno da je temeljna inflacija u BiH u prvih osam mjeseci ove godine iznosila 4,36 posto. Ipak, prosječna stopa inflacije ne pokazuje uvijek stvarnu sliku troškova života, posebno kada je riječ o građanima koji najveći dio svojih primanja izdvajaju za hranu, stanovanje i prijevoz.

Zaduženost građana

Ekonomista Igor Gavran upozorava da prosjek uključuje veliki broj proizvoda i usluga koji za dio stanovništva nisu od posebnog značaja, dok su cijene osnovnih životnih potreba rasle znatno brže.

– Inflacija za egzistencijalne proizvode i usluge, poput osnovnih životnih namirnica, prijevoza, goriva, javnog prijevoza i drugih energenata, realno je puno viša. Kada uzmemo u obzir da su cijene i početkom godine bile znatno više nego ranijih godina, jasno je da su troškovi života rasli brže od statističke stope – kaže Gavran za „Avaz“.

Poseban pritisak, dodaje, predstavlja zaduženost građana, naročito onih koji imaju kredite s promjenjivim kamatnim stopama.

– Tu je i rast opterećenja dugom jer je veliki broj građana zadužen i to uz varijabilna kamatne stope koje će vjerovatno dalje rasti – smatra on.

Konkretne mjere

Istovremeno, građanima prijeti nastavak rasta cijena ukoliko nadležne vlasti ne poduzmu konkretne mjere. Gavran smatra da su dosadašnje vlasti propustile reagovati, dok će buduće morati ponuditi rješenja koja bi ublažila udar na kućne budžete.

Za građane se tako pitanje inflacije ne svodi samo na statistiku. Najvažnije je koliko novca nakon plaćanja hrane, računa, prijevoza i rata kredita ostaje za svakodnevni život.