da8a17342da5a07706e8de5a0ff368d5
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
Kurbani 2021

O autocesti Sarajevo – Beograd govori se od 2017. godine, kada je ovaj projekat inicirala Turska, ali su trebale dvije godine da se nadležni u našoj zemlji dogovore o trasi. U jednom momentu na stolu je bilo 20 prijedloga, a konačno je početkom 2019. godine dogovoreno da ide trasa Sarajevo – Žepče – Tuzla – Brčko – Bijeljina – Kuzmin, te trasa Sarajevo – Pale – Rogatica – Višegrad – Vardište, sa konekcijom sa Goraždem na dijelu Pale – Prača – Hrenovica.

I dok se već pet godina govori koliko je važna ova putna komunikacija, postavlja se pitanje dokle smo zapravo došli sa realizacijom.

Sudeći po odgovorima entitetskih ministarstava prometa i komunikacija, u RS-u je krenula eksproprijacija, a u FBiH smo uglavnom još u fazi izrade studija, planova i projekata.

– U Ankari je 2. maja potpisan Memorandum o razumijevanju između BiH i Turske o saradnji u infrastrukturnim projektima. Također je u Ankari 16. marta 2021. godine potpisan Sporazum između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Turske o saradnji u infrastrukturnim i građevinskim projektima. Njima je predviđeno razmatranje mogućnosti potrebnih sredstava za finansiranje prioritetnih projekata putem turskih banaka i/ili međunarodnih finansijskih institucija. U vezi s odabirom izvodača za provedbu ovih prioritetnih projekata, prioritet bi se dao kompanijama koje trenutno rade na navedenim dionicama.

Od Sarajeva do Zenice sjever autocesta je već izgrađena. Izuzev dionice Nemila – Vranduk, gdje je procedura izbora izvodača u toku, grade se dionice autoceste od Zenice sjever do Poprikuša. Za dionicu Poprikuše – Ozimica u toku je procedura izbora projektanta glavnog projekta – odgovorili su iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

Treba napomenuti da su ove dionice dio Koridora Vc i od ranije su planirane.

Nekoliko sastanaka

– Za dionicu autoceste Žepče – Tuzla urađena je studijsko-projektna dokumentacija na nivou idejnog projekta i studije izvodljivosti u decembru 2015. Idejni projekt i studija izvodljivosti za autocestu Tuzla – Brčko – Orašje urađeni su u oktobru 2012. godine – kazali su iz Federalnog ministarstva.

Navode da je u prošloj godini “pokrenut niz aktivnosti na intenziviranju projektiranja i gradnje autoceste Tuzla – Brčko – Orašje”. Tako je održano nekoliko sastanaka predstavnika Vlade FBiH, Tuzlanskog kantona, Brčko distrikta, Autoputeva RS-a i Autocesta Federacije BiH, koji su “ukazali na potrebu definiranja načina finansiranja izgradnje i potrebu usvajanja prostornih planova”.

Trasa autoceste Tuzla – Brčko – Orašje je usvojena u Prostornom planu Tuzlanskog kantona, dok se prostorni planovi Brčko distrikta i Posavskog kantona rade.

– Za drugi pravac povezivanja Sarajeva i Beograda preko Višegrada urađen je idejni projekt i studija predizvodljivosti brze ceste Sarajevo – Vardište 2018. godine. Autoceste Federacije BiH su na ovom cestovnom pravcu pokrenule aktivnosti izgradnje prve faze brze ceste Sarajevo – Goražde (tunel Hranjen 5,5 kilometara) koji je potpisan 22. septembra 2018. godine. Također, krajem jula 2020. potpisan je ugovor za izradu glavnog projekta brze ceste Hrenovica – Hranjen – Goražde (dio izvan tunela Hranjen) čiji je završetak planiran za kraj 2021. godine – odgovor je Ministarstva prometa i komunikacija FBiH.

Dio kroz RS

Kada je u pitanju dio buduće autoceste koja ide kroz RS, planirano je da se realizacija projekta autoputa Vukosavlje – Brčko – Bijeljina – granica Srbije (Rača) odvija u tri lota, a ukupna dužina autoputa od Vukosavlja do granice sa Srbijom je oko 70 kilometara.

– Prvi lot je dionica autoputa Vukosavlje – Brčko, dužine oko 33 kilometra. Drugi lot je dionica Brčko – Bijeljina, ukupne dužine oko 17 kilometara, dok je treći lot dionica Bijeljina – Rača (granica sa Srbijom), ukupne dužine oko 20 kilometara. U toku je eksproprijacija nepokretnosti za izgradnju autoputa Rača – Bijeljina – Brčko. Ističemo da su u toku i pripreme za eksproprijaciju nepokretnosti za dionicu Vukosavlje – Brčko – odgovoreno je iz Ministarstva saobraćaja i veza RS-a.

S druge strane, Srbija je ispred BiH u izgradnji ovog autoputa.

Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije o saradnji na realizaciji projekta autoput/brza saobraćajnica Sarajevo – Beograd – Sarajevo, potpisan je 13. decembra 2019. godine. U skladu s njim formirano je Zajedničko operativno tijelo (ZOT), koje čine predstavnici nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije.

Srbija je preuzela obavezu finansiranja izgradnje mosta preko rijeke Save na lokaciji Rača/Sremska Rača i zajedničkog graničnog prijelaza na teritoriji Srbije.

Kako je odgovoreno iz Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, međudržavni most se gradi i, prema procjenama, bit će završen krajem iduće godine. Kada je u pitanju izgradnja zajedničkog graničnog prijelaza Sremska Rača, trenutno se radi na projektnoj dokumentaciji.

– U toku su aktivnosti na izradi studije opravdanosti sa idejnim projektom za pristupnu dionicu kroz Republiku Srbiju, Požega – Kotroman, do spojne tačke na lokaciji Višegrad/Vardište. Zbog prostornih ograničenja na strani Republike Srbije predlaže se izgradnja novog/rekonstrukcija postojećeg graničnog prijelaza na teritoriji Bosne i Hercegovine, kao zajednički granični prijelaz.

Bosanskohercegovačka strana je u obavezi usaglasiti pitanje finansiranja izgradnje/rekonstrukcije zajedničkog graničnog prijelaza i pokrenuti postupak zaključivanja bilteralnog sporazuma. Paralelno je potrebno raditi na rješavanju pitanja kategorizacije ovog graničnog prijelaza kroz bilateralni sporazum između nadležih organa za šta je nosilac operativnih aktivnosti Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) – naveli su iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.