Doktor geoloških nauka Miralem Mulać: Kako je došlo do megapotresa u Turskoj

Zemljotres u Turskoj dogodio se na tromeđi Euroazijske, Afričke i Arabijske tektonske ploče. Euroazijska i Afrička ploča su megastrukture, a dio ove prve i je Anatolijska mikroploča, čiji istočni rasjed predstavlja kontakt s Arabijskom tektonskom pločom, što je mjesto koje je podnijelo najveći udar zemljotresa i pretrpjelo najveću štetu.

Doktor geoloških nauka Miralem Mulać, pojašnjava kako međusobno djeluju tektonske ploče i kako nastaju megapotresi poput onog u Turskoj, a osnovno što moramo znati je da litosfera, kao kameni omotač planete Zemlje, pliva na astenosferi, koja je kao užareno tijesto koje stalno vibrira i utječe na pomjeranje tektonskih ploča.

– Jačina potresa zavisi od geoloških struktura i veza među njima. Zemljotres u Turskoj je u vezi s mega geološkim strukturama, odnosno podvlačanje Arabijske ploče, pod Euroazijsku tektonsku ploču. Uz to postoje horizontalni rasjedi, u ovom slučaju istočni Anatolijski rasjed, koji je prouzrokovao velika trenja te se desio potres od 7,8 i 7,5 po Richteru – objašnjava Mulać, koji je i šef Odjeljenja za upravljanje rizicima od katastrofa u Civilnoj zaštiti Tuzla.

Posljedično došlo je do zemljotresa i u Istanbulu, koji se, opet, nalazi na sjevernom Anatolijskom rasjedu i povezan je s istočnim Anatolijskim rasjedom gdje je bio najjači udar zemljotresa.

Mulać ističe da od veličine geoloških struktura i njihovih granica zavisi jačina zemljotresa te kaže da mi u Bosni i Hercegovini u svojoj blizini nemamo granice mega struktura.

– Afrička ploča vrši pritisak na Jadransku mikroploču tako što se podvlači pod vanjske Dinaride, odnosno jadransku obalu i time se nakuplja određena količina energije. Prema sjeveru su centralni i vanjski dinaridi, gdje se nalazi regionalna savsko-vardarska zona, odnosno sprečanski rasjed u blizini Tuzle koji se nastavlja prema Banjoj Luci i prema Petrinji u Hrvatskoj. To je regionalni rasjed koji može izazavati potres do 6,5 po Richteru. Radi se o značajno jakom potresu, a da bi se to desilo potrebno je značajnije nakupljanje energije u stjenskom masivu – pojašnjava Mulać.

O mogućnosti da se energija od zemljotresa u Turskoj lančano prenese na neko drugo područje, Mulać kaže da pomjeranja megablokova utječu i na druge strukture, kao što se dogodilo u Istanbulu, ali energija potresa je ispražnjena te se samo lančano nastavlja podvlačanje blokova.

– Mi dakle nismo granično područje megastrukture kakva je Afrička tektonska ploča, ali smo pod indirektnim utjecajem – zaključuje Mulać.

Kada je u pitanju materijalna šteta na objektima, Mulać kaže da način gradnje doprinosi sigurnosti, ali kada se radi o megapotresima poput onog u Turskoj, nema garancija da se bilo koji objekat neće srušiti.

– Kod megapotresa se formiraju novi rasjedi u tlu i šta se na tom rasjedu nađe, bez obzira na gradnju, može doći do rušenja. Imamo pojavu likvefakcije tla, gdje se tlo usljed brzine talasa razmakne i da kompletan objekat potone ili se nagne. Uz sve to ako imamo lošu gradnju štete mogu biti ogromne – navodi Mulać.

Kada je u pitanju gradnja na području BiH, objekti bi morali biti prilagođeni osmom stepenu Merkalijeve skale ili 6,5 po Richteru, što je jačina zemljotresa koja je moguća na našem području. Koliko se o tome vodi računa, ovisi o inspekcijama i sistemu nadzora u svakom gradu ili općini.

Faktor.ba