domazet 297466 750x491 1
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Anto Domazet očekuje da bi administracija novog američkog predsjednika Joea Bidena trebalo da povrati multilateralizam, stabilnost i predvidivost u međunarodne odnose.

“Posebno je značajno načelo multilateralizma kojim se i sporovi vezani za provođenje međunarodnih sporazuma, kao što su slobodna trgovina, zaštita intelektualne svojine, suradnja u prevenciji klimatskih promjena, suradnja u oblasti zdravstva i drugim oblastima), rješavaju u okviru multilateralnih institucija, a nisu isključivo monopol vodećih zemalja svijeta”, kazao je prof. Domazet.

Po njegovim riječima, na tom kursu trebalo bi kao prvo korigirati poremećaje koje su SAD pod Trumpom izazvale rušenjem multilateralizma.

“Tu mislim posebno na povratak SAD-a u Svjetsku zdravstvenu organizaciju sa davanjem punog doprinosa njenom djelovanju na ukroćavanju pandemije i drugih ciljeva njene globalne misije, zatim na povratak SAD-a u Pariski sporazum o klimatskim promjenama i pokretanje aktivnosti na njegovom provođenju, bez obzira koliko će to biti teško za SAD, na doprinos SAD-a funkcionalnosti Ujednjenih nacija, posebno u provođenju UN agende 2030 na provedbi globalnih ciljeva održivog razvoja, te vraćanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji kao mjestu rješavanja gorućih konflikta i nesporazuma u trgovini sa Kinom i EU. Uz ponovno zbližavanja prema EU i NATO-u takve promjene bi mogle dovesti do toliko željenog relaksiranja odnosa u geopolitičkim konstelacijama u svijetu, bez obzira što će niz proturječnosti, izvora latentnih sukoba i geopolitičkih konfrontacija ostati neriješeni (Kina, Rusija, Bliski Istok)”, kazao je Domazet.

Istakao je da su SAD kao vojna, politička i ekonomska sila dale najveći poticaj procesu globalizacije i od tog procesa najviše profitirale, te da zato danas imaju i svoj dio odgovornost za opstanak i razvoj globalnih javnih dobara koja je porodila globalizacija.

“Mislim na globalna javna dobra dobra koja se koriste i doprinose razvoju van granica pojedinih država i regija, kao što su sustav globalne sigurnosti, sustav ljudskih prava i sloboda, slobode kretanja ljudi, ideja, roba, kapitala, informacija, sustav globalne prevencije klimatskih promjena, sustav zdravstva i niz drugih javnih dobara. Ovdje ističemo i izuzetno vrijedno javno dobro koje Bidenova administracija može stvarati u svom mandatu, a to je povjerenje, koje može rezultirati u ekonomskom optimizmu, toliko potrebnom za globalni oporavak i postkrizni rast. Bez tih javnih dobara danas je nezamisliv ekonomski razvoj bilo koje zemlje. Zaokret od “America First” orijentacije ka multilateralizmu ne mora ići na štetu SAD-a, jer ta orijentacija nije ni donijela koristi američkom narodu i nije se odmakla od svog populističkog sadržaja kao paravan za smanjivanje poreza krupnom kapitalu i enormno pvećanje ekonomskih i socijalnih nejednakosti u zemlji. Taj zaokret može donijeti samo koristi i SAD-u i globalnom svijetu. Taj zaokret je izravno i neizravno prilika za Bosnu i Hercegovinu”,  istakao je Domazet.

Sa procjenom ekonomskog pada od 3,6 posto u 2020. i rasta od 3,5 posto u 2021. godini SAD će doprinosti globalnom rastu od čestiri posto, istina, govori Domazet, znatno manje od Kine sa njenih 7,9 posto rasta (World Bank, januar 2021). Uz Europsku uniju ta tri motora globalne ekonomije koji stvaraju oko 60 posto svjetskog BDP određivaće i tempo oporavka i rasta niza drugih zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

Izravni utjecaji nove američke administracije na ekonomski razvoj BiH su ograničeni niskim obimom vanjske trgovine (oko 65 miliona KM izvoza i oko 400 miliona KM uvoza roba u 2020.), sa nešto boljim izgledima za razvoj trgovine uslugama iz IC tehnologija i relativno niskom obimom stranih direktnih investicija.

“Međutim, neizravni efekti političkog angažmana SAD-a na Zapadnom Balkanu i u BiH na poticanju političkih i ekonomskih reformi i približavanju EU i NATO-u, mogli bi biti izuzetno veliki i produktivni. Uz postizanje potrebnog nivoa privlačnosti poslovne okoline, političke stabilnosti, unapređenja vladavine prava, podizanja održivosti emigracija iz BiH i eliminacije korupcije, ti bi se efekti mogli vrlo brzo iskazati. Oni su mogući posebno u privlačenju stranih direktnih investicija, digitalizaciji i bržoj transformaciji ekonomije BiH ka inovativnoj, izvoznoj, energetski efikasnoj i održivoj, klimatski i okolišno senzibilnoj i cirkularnoj ekonomiji”, potcrtao je Domazet.

Na kraju, ističe Domazet, poruka da nijedna, pa ni Bidenova adiministracija, neće donijeti prosperitet BiH na tacni. Za taj prosperitet valja se uporno i pametno boriti, a EU, SAD i druge prijateljske zemlje i multilateralne razvojne institucije treba tretirati kao poželjne partnere u tim naporima.

N1