Domazet: Ekonomske posljedice invazije na Ukrajinu bit će ozbiljne

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Anto Domazet kazao je da će Ruska invazija na Ukrajinu izazvati ozbiljne ekonomske posljedice, kako za obje zemlje, tako i za ostali svijet, posebno u ekonomskim sektorima u kojima je vidna uloga dvije zaraćene strane.

– Uvođenje sankcija Rusiji imat će sigurno negativne posljedice, kako po Rusiju, tako i po zemlje koje uvode sankcije i one koje će ih slijediti. Međutim, one će imati i krupne geopolitičke konsekvence, posebno ako se razmatra potencijalna uloga Kine u ovoj situaciji – rekao je Feni prof Domazet.

Naglasio je da procjene ekonomskih efekata rata ovise o tome koliko će trajati i kakvi su ciljevi rata – dugotrajnija kontrola Ukrajine ili pritisci za postizanjem određenih političkih rješenja.

Domazet je posebno istakao da će najveće posljedice rata biti u energetskom sektoru.

– Rusija snabdijeva jednom trećinom europsko tržište veličine 510 milijardi kubnih metara plina. To je, uz suspenziju Sjevernog toka 2, pozicija koja znači ovisnost o ruskom plinu, a kada su isporuke u pitanju, cijena je u drugom planu – ističe.

Mišljenja je da ipak „tračak svjetlosti” u kratkoročnom periodu je u tome da je kraj zime i da će se potrošnja plina za grijanje smanjivati, odnosno slijedi sezona manje potrošnje plina.

– Na tržištu nafte utjecaj Rusije je također značajan (27 posto uvoznih potreba Europe). Sektor hrane je također ugrožen i treba očekivati rast cijena žitarica, a mnogo toga će biti predmet nekontroliranih situacija do naredne žetve. Na tržištu strateških materijala također treba očekivati duboke poremećaje i rast cijena (prije svega metali: aluminij, nikl, bakar i drugi) – dodaje Domazet. https://0fb37b6147717645b9e5e8fa4d7b3f48.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html

Kako je pojasnio, u čitavoj situaciji je značajno kako u BiH odgovoriti na ovu situaciju.

– Polazna pretpostavka je da rat neće poremetiti trend ekonomskog rasta u EU kao dominantnom tržištu za izvoz BiH, iako će sigurno ujecati na njegovo usporavanje. Iako su mogućnosti aktivnog djelovanja ograničene, iako je BiH izložena vanjskim šokovima i ima nisku otpornost na te šokove, hitno treba mjere usmjeriti na nekoliko pravaca – naglašava.

Prof Domazet kaže da prvo treba višestruko, vanredno povećati sredstva za subvencije za poljoprivredu, kako bi se iskoristile mogućnosti za što intenzivniju proljetnu sjetvu. https://0fb37b6147717645b9e5e8fa4d7b3f48.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html

Drugo, treba privremeno suspendirati uplate akciza na gorivo.

Treće, osigurati kapacitete proizvodnje električne energije, jer bi se time moglo na izvjestan način stabilizirati energetska situacija u slučaju daljih poremećaja. Četvrto, potrebno je intervenirati socijalnim doznakama za društvene slojeve pogođene inflacijom i prijetnjom dodatnog osiromašenja.

Peto, u FBiH vanredno treba intenzivirati usvajanje Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima kao osnove za osiguranje potrebnih uvjeta da se osigura rast u ovako dramatičnim uvjetima, te nastaviti nužne reforme za održanje i ubrzanje razvoja i ekonomskog rasta.

– Kako se vidi, ne preporučuje se u ovoj situaciji formiranje zaliha strateških proizvoda. Jer, kao što se bunar ne kopa kad osjetite žeđ, tako se isto i zalihe ne stvaraju kad su cijene na vrhuncu i kada su tržišta u deficitima – zaključio je Domazet.