Dr. Alden Begić: Nećemo stati u borbi protiv globalne nesreće

Doktore, možete li nam reći kakvo je stanje na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu kada je riječ o pacijentima zaraženim koronavirusom? Kakva je klinička slika onih koji su smješteni na Infektivnoj klinici, a kakva kod pacijenata u Izolatoriju Podhrastovi?

– ​Zbog velikog broja teških pacijenata, a shodno naredbi federalnog Ministarstva zdravstva da zdravstvene ustanove moraju obezbijediti 30% kapaciteta za Covid pacijente, što je KCUS uradio već u martu ove godine, pacijenti su smješteni i u druge klinike KCUS-a, uz provođenje terapijskih procedura prema preporukama SZO i visokih mjera biosigurnosti.

Dvije metode

Ovo znači da je veliki dio kapaciteta KCUS-a usmjeren na liječenje Covid pacijenata, a u isto vrijeme se pruža i sva medicinska usluga sekundarnog B i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite, što podrazumijeva da su naši uposlenici angažovani na dva ili više zadataka u toku dana, kao što su rad na trijaži, rad u KUM-u, rad na Klinici i rad (direktno ili indirektno) sa Covid pacijentima. Kroz duži period to predstavlja izraziti napor za osoblje koje sve svoje snage (fizičke i mentalne) stavlja u rad sa pacijentima, a često se to kroz javnost drugačije tumači, što zaista vrijeđa i rastužuje sve nas, ali nas neće pokolebati da nastavimo istim putem za svoje pacijente, sve dok ne stavimo pod kontrolu ovu globalnu nesreću.

– Proteklih devet mjeseci radimo na zbrinjavanju i liječenju Covid pacijenata. To zahtijeva izrazite dodatne napore, jer pored rada sa Covid pacijentima, mi neprekidno pružamo usluge sekundarnog B i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite. Jako je bitno reći, radi javnosti, da su trenutno u KCUS-u hospitalizirana 323 Covid pacijenta i sve su to pacijenti sa teškom kliničkom slikom kojima je potrebna kontinuirana kiseonička potpora, a imamo i 35 pacijenata sa najtežom kliničkom slikom koji su na invazivnoj i neinvazivnoj respiratornoj ventilaciji, kaže Begić i dodaje da su kapaciteti Infektivne klinike prošireni na 205 kreveta lociranih na tri punkta (Izolatorij Podhrastovi, punkt na lokaciji Klinike za kožne i venerične bolesti i Klinike za infektivne bolesti u krugu KCUS-a).
Nisu zanemareni ni drugi građani kojima je pomoć potrebna.
– Nakon lockdowna, lista čekanja za kolor-dopler preglede je 2-3 sedmice, navodi kao primjer dr. Begić.

Moram zaista naglasiti da je menadžment KCUS-a sa generalnom direktoricom na čelu, kao i svi naši uposlenici, maksimalno posvećen borbi protiv pošasti koja je zadesila cijeli svijet. Krizni štab KCUS-a radi neprekidno, 24 sata dnevno, zbog pandemije koja nije zabilježena zadnjih 100 godina, još od vremena španske gripe.

Svjedoci smo kako je Covid-19 u našoj zemlji odnio mnogo mladih života. Šta ste najčešće otkrivali kao hronične bolesti ili uzroke koji su kod mladih ljudi, a da toga nisu bili ni svjesni, doveli do toga da uz zarazu koronavirusom ishod bude onaj najgori?

– Većina mladih pacijenata nije imala komorbiditeta niti hroničnih bolesti. Istraživanja kolega iz Njemačke, koji su uradili više od 150 obdukcija, pokazala su da je 2/3 tih pacijenata umrlo od tromboembolijskih događaja kao komplikacija Covid-19.
Od drugih komorbiditeta izdvojio bih diabetes mellitus sa komplikacijama, kardiovaskularne bolesti, prvenstveno arterijska hipertenzija, hronične plućne bolesti, onkološke pacijente.

Jedan od najvećih strahova kod građana je onaj – biti priključen na respirator. Možete li našim čitaocima pojasniti kako ta situacija ne mora uvijek značiti i loš ishod po pacijenta? Koliko je kadar KCUS-a osposobljen da radi na ovim aparatima?

– Klinička slika pacijenta uvjetuje odluku o stavljanju pacijenta na respirator. Ovdje treba naglasiti da respirator isporučuje kiseonik invazivnom i neinvazivnom metodom. Većina pacijenata je vezana za respirator i nije intubirana, nego je na neinvazivnoj metodi, tzv. NIV. Najtežim pacijentima sa razvijenim ARSD (akutni respiratorni distres pluća) neophodna je invazivna mehanička ventilacija. S obzirom na to da su pluća kod takvih pacijenta teško oštećena virusom i da samostalno disanje nije više moguće, respirator se koristi da se napravi bypass do momenta kada se pluća dovoljno oporave da pacijent opet može samostalno da diše. Mogu sa zadovoljstvom reći da smo i prije dva dana imali pacijenta kojeg smo ekstubirali i skinuli sa respiratora, koji je dobro i uspješno se oporavlja.

Trenutno su 273 uposlenika KCUS-a na bolovanju zbog Covid-19, što predstavlja dodatno opterećenje na naše uposlenike
Naši infektolozi, anesteziolozi, internisti, pulmolozi i ljekari drugih profila koji su uključeni u rad sa Covid pacijentima su eksperti u svom poslu, što pokazuju i statistički podaci da je stopa smrtnosti manja nego u zemljama sa puno boljim i bogatijim zdravstvenim sistemom. U prvom tromjesečju pandemije je bio prisutan i strah zdravstvenih radnika. Sada je taj strah, uvjetno rečeno, pod kontrolom, ali se javlja drugi problem, hronični umor i iscrpljenost zdravstvenih radnika svih profila, plus sve veći broj našeg osoblja koje je oboljelo od Covid-19.

Mnogo je govora bilo o tome kako se sačuvati od virusa, te kako jačati organizam. Imate li Vi neke preporuke koje dosad nismo čuli od članova kriznih štabova i epidemiologa?

– Preporuke su vrlo jasne, te su date od iskusnih ljekara koji itekako dobro poznaju svoj posao. Molio bih i ovom prilikom građane da vjeruju ljekarima, da ne prihvataju mišljenje ljudi van struke, te naglašavam i da zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini svakodnevno prati upute Svjetske zdravstvene organizacije, najnovija saznanja iz akademske zajednice, te da svoju praksu isključivo bazira na tome.

Slažete li se sa pomoćnikom federalnog ministra, dr. Goranom Čerkezom, koji je kao primjere poštivanja naredbi i mjera izdvojio KS i HNK, dok za druge kantone i državni nivo, te njihovo postupanje u vrijeme pandemije, nije imao nimalo lijepe riječi?

– Uvaženi kolega Čerkez je iznio stav na osnovu objektivnih parametera. Bez obzira na to, imamo i dalje porast zaraženih iz dana u dan, uz veliki broj nesavjesnih pojedinaca (i/ili grupa pojedinaca), koji negiraju ozbiljnost situacije, i kao takvi predstavljaju rizik i za sebe i za svoju okolinu. Odgovornost prema sebi i drugima je imperativna.

Koliko je pandemija uticala na pružanje usluga građanima koje muče druge bolesti? Imate li problema u radu drugih klinika, te da li je usporen put do nalaza kao što su, recimo, kolor-dopler, CT snimak…?

– Kao što sam već rekao, mi kontinuirano pružamo usluge za naše pacijente. Nakon lockdowna lista čekanja za kolor-dopler preglede je 2-3 sedmice. Prvo smo pozivali pacijente koji su bili naručeni za pregled u aprilu, što je iznenadilo i pacijente, jer su mislili da se ponovo moraju zakazati i dobiti termin pregleda, a trenutno smo na 85% mjesečnog prosjeka pregleda u odnosu na 2019. godinu.

17 transplantacija

Na Klinici za radiologiju onkološki, hematološki i pedijatrijski pacijenti se prime unutar sedam dana, a ostali dijagnostički pregledi se urade prema uputnim dijagnozama i sada smo na 90% prošlogodišnjeg prosjeka. Napominjem da nikada nismo prestali sa urgentnim pregledima i operativnim zahvatima. U proteklom periodu pandemije, na Hematološkoj klinici je izvršeno 17 autolognih transplantacija koštane srži. Na Klinici za bolesti srca, krvnih žila i reumatizam je urađeno više od 1.400 interventnih kardioloških procedura (kateterizacija srca i koronarografija), a primarna PCI procedura je dostupna 24 sata/7 dana („zlatni sat“).

Naši uposlenici, u ovom slučaju anesteziolozi, odlično su edukovani za rad na respiratoru koji zapravo predstavlja njihov svakodnevni posao i van pandemije

Na Klinici za kardiovaskularnu hirurgiju je obavljeno preko 700 složenih kardiohirurških zahvata. Na Klinici za ginekologiju i akušerstvo obavljeno je 2.080 poroda od marta do septembra ove godine. Na Klinici za pedijatriju je ordinirana 1.591 hematoonkološka terapija, urađeno 40 dijaliza, 393 mehaničke ventilacije.
Na Klinici za onkologiju obavljeno je više od 15.000 ambulantnih pregleda, aplicirana parenteralna kemoterapija 10.256 puta, te je 1.150 pacijenata radioterapeutski tretirano.
Ove podatke vam navodim kao potvrdu neprestanog rada i angažmana svih uposlenika KCUS-a za naše pacijente, čime održavamo tercijarnu – vrhunsku zdravstvenu uslugu za pacijente Kantona Sarajevo i Federacije BiH u vrijeme pandemije, odnosno najtežeg perioda za naš zdravstveni sistem od rata.
Pad KCUS-a bi značio i kolaps zdravstvenog sistema u FBiH, kao i cijeloj BiH, što mi kao uposlenici najveće medicinske ustanove u našoj zemlji, po svaku cijenu, nikada nećemo dozvoliti, a vjerujem da to svi dobronamjerni ljudi i pacijenti vide svakodnevno kroz naš rad i zalaganje.

Oslobođenje