Dr. Drljević: KS treba formirati komisiju za sprečavanje širenja leptospiroze

Leptospiroza je bolest koja se ne prenosi s čovjeka na čovjeka i šanse da dođe do veće epidemije su neznatne, kaže u razgovoru za „Avaz“, dr. Ednan Drljević, infektolog.

Međutim, kako naglašava, upravo, ovu priliku, zainteresiranost javnosti i medija nakon što je proglašena epidemija u Kantonu Sarajevo treba iskoristiti kako bi se, ponovo, ukazalo koliko je važno voditi računa o higijenskim, sanitarnim mjerama i, prije svega, deratizaciji.

– Neophodna je provjera nabavke deratizacijskih sredstava i drago mi je da je u Tužilaštvu formiran predmet. Jer, brojna pitanja se tu otvaraju, od načina na koji se provodi deratizacija, koliko se provodi, kakva su sredstva nabavljena, to jest korištena za to i slično. S druge strane, ovo je prilika da se građani educiraju koliko je važno voditi računa o higijeni i, pogotovo, deratizirati i dezinficirati zajedničke podrumske prostorije, a ne u njima gomilati smeće. Jednostavno, vrijeme je da prestanemo stvarati uslove za pojavu takvih bolesti, paziti kako odlažemo smeće – govori dr. Drljević za “Avaz”.

Poručuje da, apsolutno, razloga za paniku nema, kada je riječ o zdravlju ljudi. Kaže da je klinička slika leptospiroze nespecifična i u velikom broju slučajeva se ne dijagnosticira niti prijavljuje.

Simptomi i liječenje

Kao i kod većine virusnih bolesti i kod oboljelih od leptospiroze se, uglavnom, javljaju simptomi poput visoke temperature, bolova u mišićima, malaksalost, slabost…

– Pogotovo, ljeti, to prođe kao neka ljetna viroza tako da se ljudi i ne jave doktoru, a i ako se jave, nerijetko ostane neregistrovano. Liječenje se uspješno provodi antibioticima i, naravno, može doći i do težeg oblika bolesti, poput Weilovog sindroma što se manifestuje teškim oblicima kliničke slike, poput žutice, anemije, težeg oštećenja jetre i bubrega, krvarenjima i slično – objašnjava dr. Drljević.

Smrtni slučaj u Zenici

S epidemijom ove bolesti dr. Drljević se susreo 2005. godine u Zenici, kada su oboljela 22 rudara, a zabilježen je i jedan smrtni slučaj.

– O tome sam napisao rad, jer dugo godina, čak 50, u Evropi nije bila zabilježena epidemija takve vrste, dakle, u rudniku. Do epidemije je došlo nakon što cijevi za ventilaciju u dužini od 500 metara, čiji se izvod nalazio u blizini pekare, a gdje je zabilježena velika pojava pacova, nisu bile zaštićene. Praktično, kroz taj otvor su pacovi ulazili u rudarska okna i rudari, koji tada nisu imali adekvatnu, zaštitnu opremu su se zarazili usljed direktnog kontakta sa urinom tih inficiranih glodara – priča dr. Drljević za “Avaz”.

Tada su, podsjeća, urađene sve neophodne mjere koje bi i sada, naglašava, trebalo poduzeti, a u startu je, kaže, oformljena Komisija za sprečavanje širenja leptospiroze koju je vodio skupa s dr. Salihom Tandirom, epidemiologom.

– Upravo je ovo prilika da se i u Kantonu Sarajevo formira Komisija u čijem će sastavu biti epidemiolozi, infektolozi, veterinari, mikrobiolozi, imunolozi i drugi. Dakle, neophodan je multidisciplinaran pristup, a sve s ciljem da se spriječi širenje te bolesti – poručuje ovaj stručnjak za “Avaz”.