Dr. Duranović: Astma često ostaje neprepoznata dok ozbiljno ne ugrozi disanje

Povodom Svjetskog dana astme stručnjaci upozoravaju da, uprkos većoj dostupnosti informacija, mnogi građani i dalje ne prepoznaju prve simptome ove bolesti. Tegobe se često pogrešno tumače kao prolazne viroze, alergijske reakcije ili posljedica umora, zbog čega brojni pacijenti stručnu pomoć potraže tek kada bolest ozbiljno naruši kvalitet života.

Specijalista pulmologije dr. Lina Rayan Duranović rekla je za “Dnevni avaz” da astma ne počinje uvijek dramatičnim napadima gušenja, nego se vrlo često razvija postepeno.

Teško gušenje

– Mnogi misle da astma znači isključivo “teško gušenje”, a bolest vrlo često počinje mnogo suptilnije noćnim kašljem, osjećajem stezanja u prsima, zamaranjem pri naporu ili povremenim “sviranjem” u grudima – kazala je Duranović za “Dnevni avaz”.

Kako pojašnjava, upravo zbog blagih i povremenih simptoma pacijenti mjesecima liječe bronhitise, alergije ili pad imuniteta, a da pritom ne znaju da imaju nedijagnostikovanu astmu.

Poseban problem predstavlja kasno javljanje ljekaru. Ponavljajući kašalj nakon virusnih infekcija, gušenje pri fizičkom naporu ili česta potreba za pumpicama za olakšanje disanja ozbiljni su znakovi upozorenja koje ne treba ignorisati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Ljudi se često jave tek kada bolest značajno naruši kvalitet života ili kada dođe do ozbiljnog pogoršanja – istakla je Duranović.

Prema njenim riječima, savremena terapija omogućava veoma dobru kontrolu bolesti, ali samo ako se astma na vrijeme dijagnosticira i pravilno liječi.

Pulmolozi posljednjih godina primjećuju i sve veći broj djece i mladih sa respiratornim tegobama. Dio toga rezultat je bolje dijagnostike, ali značajnu ulogu imaju i faktori okoline te promijenjene životne navike.

Zagađen zrak

Dr. Duranović naglašava da zagađen zrak, posebno u urbanim sredinama poput Sarajeva, direktno utiče na razvoj i pogoršanje simptoma kod osjetljivih osoba.

– Astma nije samo “alergija” to je hronična upala disajnih puteva, a zagađenje djeluje kao stalni okidač te upale – pojasnila je Duranović za “Dnevni avaz”.

Uz zagađenje, dodatni rizik predstavljaju alergije, boravak u zatvorenim prostorima, izloženost duhanskom dimu, smanjena fizička aktivnost i hronični stres.

Smanjena fizička aktivnost

Kod djece simptomi često dugo ostanu neprepoznati, pa se smanjena fizička aktivnost ili noćni kašalj nerijetko pripisuju slabijoj kondiciji ili čestim virozama. Stručnjaci upozoravaju da neliječena ili loše kontrolisana astma može dovesti do ozbiljnih pogoršanja, hospitalizacija i trajnog oštećenja plućne funkcije.

Zbog toga su edukacija građana, rano prepoznavanje simptoma i dostupnost adekvatne terapije ključni za pravovremeno liječenje i kvalitetan život oboljelih.