Dr. Mačkić objašnjava: Kako zimsko računanje vremena utječe na zdravlje

Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju, 27. oktobra, kada se kazaljke na satu pomjeraju jedan sat unazad.

S tim u vezi saopćenjem se oglasilo i Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u kojem stoji da je Zakonom o računanju vremena propisano da se ljetno računanje vremena završava posljednje nedjelje u oktobru, tako što će se pomjeranjem za 60 minuta unazad vrijeme u tri sata računati kao dva sata.

Mnogi su protiv ove prakse, ističu kako je besmisleno i potpuno nepotrebno, pa je Odbor Evropskog parlamenta u martu izglasao sa 23 glasa za i 11 protiv da se 2021. godine ukine pomjeranje sata koje se decenijama događa dva puta godišnje – u martu i oktobru.

Brojna istraživanja, koja su do sada provedena, pokazala su kako je promjena vremena, uzrokovana pomicanjem sata u martu i oktobru, povezana najviše sa psihičkim tegobama.

Ljekari ističu kako su te tegobe puno rjeđe kada se prelazi na zimsko računanje vremena, nego u martu kada počinje ljetno računanje vremena.

Kako naše tijelo funkcionira na principu svjetlo-mrak, tokom noći luči melatonin, hormon koji je povezan sa svim drugim fiziološkim procesima. Kada se on poremeti, poremeti se i zdravlje, a to se rjeđe događa prelaskom na zimsko računanje vremena, kada većina nas jedva dočeka dodatni sat sna i priliku da se naspava.

Mačkić: Većina onih koji imaju zdrav organizam, fizički su aktivni i vode računa o prehrani, vrlo brzo naviknu se na novo vrijeme 

Mr. sci. dr. Nehru Mačkić, internista-kardiolog, smatra da oko 20 posto svjetske populacije osjeća zdravstvene probleme nakon prelaska na zimsko računanje vremena.

– Dnevno svjetlo igra važnu ulogu u funkicioniranju organizma. Ono programira i održava biološki sat, uključujući ritam spavanja i budnosti. Tokom zimskog perioda manje smo izloženi svjetlu za koje se pretpostavlja da smanjuje lučenje serotonina, važnog za naše mentalno zdravlje. Upravo zbog toga mnogi su tokom jeseni i zime potišteni, pa i depresivni. Naravno, da to onda otječe i na san, a kad je san poremećen, naročito ako to traje danima, remeti se i kompletna funkcija života, jer su mnogi umorni, bezvoljni, nekoncentrisani – kaže Mačkić.

Iako jedan dio populacije osjeća tegobe tokom pomjeranja kazaljki na satu, Mačkić dodaje, da većina onih, koji imaju zdrav organizam, fizički su aktivni i vode računa o prehrani, vrlo brzo naviknu se na novo vrijeme.

– Vrlo često imamo priliku čuti termin – meteoropat, koji označava osobu koja na razne načine (glavobolja, bolovi u zglobovima, razdražljivost…) reaguje na promjenu vremena. Iz dugogodišnjeg iskustva koje sam stekao u radu sa pacijentima mogu kazati da u većini slučajeva okidač za takva stanja nije vrijeme, nego promjene na vratnom dijelu kičme ili mišićnom sistemu, kompletnom držanju tijela…, što se otkrije ljekarskim pregledom – objašnjava Mačkić.

No, i pored neslaganja nekih ljekara, neka istraživanja su pokazala zimsko računanje vremena donosi sa sobom tegobe poput pospanosti, manjka koncentracije, glavobolje, srčanih problema, povećane opasnosti od moždanog udara, problema sa viškom kilograma, neispavanosti, malaksalosti, naglog pada raspoloženja, pa čak i depresije.

Jaka glavobolja

Iako ćemo prelaskom na zimsko računanje vremena dobiti dodatni sat sna, svaka promjena, pa i ona koja se na prvi pogled čini pozitivnom, utječe na bioritam i potrebno je određeno vrijeme da se tijelo privikne na promjenu. Kod osoba koje pate od vrste glavobolje cluster, rijetkog, ali veoma bolnog poremećaja, baš u oktobru zabilježene su pojačane glavobolje.

Rizik od srčanih i moždanih udara

Istraživanja su pokazala da se stopa rizika od moždanog udara u Finskoj povećala za osam posto tokom prva dva dana od početka prelaska na ljetno računanje vremena u odnosu na dvije sedmice prije i nakon pomicanja sata, a isti rezultati zabilježeni su i kasnije u oktobru.
Starije osobe, ali i oni koji boluju od karcinoma imaju najveći rizik od kardiovaskularnih oboljenja tokom tog ranjivog razdoblja. Poremećen san može doprinijeti povišenom krvnom pritisku i lošem mentalnom zdravlju, a oba simptoma predstavljaju glavne uzročnike srčanog i moždanog udara.

Problemi s kilogramima

Prelaskom na zimsko računanje vremena mrak pada već u 17 sati, zbog čega se osjećamo umornije i imamo manjak energije kao posljedicu preranog lučenja melatonina. Zbog toga smo puno manje fizički aktivni, a to utječe i na probleme s kilogramima.

Narušeno i mentalno zdravlje

Kraći dani koji nas očekuju prelaskom na zimsko računanje vremena utječu i na raspoloženje. Kod čak 1,6 miliona ljudi u svijetu zabilježena je sezonska depresija.
Kao posljedica promjene sata, kraćih dana i dužih noći te samim tim i manje izloženosti sunčevoj svjetlosti, dolazi do poremećenog lučenja melatonina, hormona koji se izlučuje kada padne mrak, i serotonina, jednog od hormona sreće, zbog čega se pojedine osobe mogu osjećati depresivno.

FAKTOR