Dr. Pitić za N1: Stručnjaci delta soj nazvali “sojem koji izaziva zabrinutost”

Epidemiologinja iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo dr. Aida Pitić izjavila je za N1 da su viruzolozi, mikrobiolozi i genetičari delta soj koronavirusa nazvali “sojem koji izaziva zabrinutost”

Dr. Pitić je ocijenila trenutnu epidemiološku situaciju u Bosni i Hercegovini te govorila o tome da li je plaši nadolazeća jesen.

“Plašimo se nepoznatog, a već nam je koronavirus poznat. Nove varijante koje se javljaju donose nova saznanja, tako da se mi spremamo, nemamo se vremena plašiti“, kazala je.

Istakla je da se određena iskustva imaju s obzirom da koronavirus traje više od godinu i po dana i da se naučilo puno toga, ali i da se ima još toga naučiti.

“Na idući val ćemo odgovoriti kao do sad – najbolje što znamo. Najviše me zabole sve kritike koje su upućene zdravstvenom sistemu. Zdravstveni sistemi nigdje u svijetu se nisu pripremali za pandemiju. Svi smo bili nekako uljuljkani dobrom borbom protiv mikrobioloških uzročnika pa smo mi mislili da smo pobijedili zarazne bolesti, međutim svijetom vladaju mikrobi“, istakla je dr. Pitić za N1.

Spriječiti virus da se širi u svijetu

Pitali smo je i da prokomentariše delta soj koji je potvrđen i u našoj zemlji. Kako je rekla, najveći problem sa virusima je to da ukoliko im se dopusti kruženje, imaju šansu da promijene svoj genetski kod, da postanu jači ili slabiji. Istakla je i da se nadaju da će virus oslabiti, ali da je to povezano s puno faktora.

“Ako imate imuniziranu populaciju, a imunizacija se dijeli na prirodnu i vještačku. Prirodna aktivna se stiče nakon preležane bolesti, a vještačka vakcinacijom. Mi imamo određeni postotak stanovništva koji je došao u kontakt s virusom i imao Covid oboljenje, a imamo određeni postotak ljudi za aktivnu imunizaciju. Međutim, veliki je broj ljudi u cijelom svijetu nevakcinisano i virus ima mogućnost da se širi. Svi zaboravljamo na Afriku, Južnu Ameriku koje imaju mali postotak vakcinisanih. Mi moramo razmišljati globalno: ako jedni drugima ne pomognemo, zbog toga je i Svjetska zdravstvena organizacija apelovala da se svi ravnopravno vakcinišu, međutim vidjeli smo na svijetu nema pravde, ali ni reda“, naglasila je dr. Pitić u Novom danu.

Govorila je i o vakcinaciji te kazala da je predmet istraživanja i činjenica koliko osobe koje su prebolovale koronu, ili koje su vakcinisane, imaju otpornost na tu infekciju. Rekla je i da sadašnja saznanja pokazuju da osobe koje su prebolovale koronu ne mogu dobiti ponovo bolest, odnosno ukoliko dođu u kontakt s virusom, njihov organizam potakne odbranu.

“Nejasno da se ljudi boje više vakcine nego bolesti”

“Činjenica je da ćemo svi mi u jednom trenutku morati doći u kontakt s virusom i zbog toga je vakcinacija ta koja se preporučuje. Nejasno mi je da ljudi mogu više da se boje vakcine nego bolesti. Bolest može biti sa blagim, odnosno skoro nikakvim simptomima, ali isto tako može biti sa ekstremnim simptomima da završite u bolnicu, na respiratoru“, poručila je ova epidemiologinja.

Dr. Pitić je za N1 izjavila i da ne može da vjeruje da postoje ljudi, prvenstveno pojedini medicinski radnici koji govore protiv vakcina, te naglasila da su vakcine spasile više života nego bilo koji lijek.

“Svi hirurzi, internisti, svi ostali doktori na svijetu nisu spasili toliko života zajedno koliko su spasile vakcine. Dozvoliti sebi kao medicinski radnik da sumnjaš u vakcine je nedopustivo i mislim da bi etički komiteti morali da porade na tome“, istakla je.

Delta soj poprilično snažan

Dr. Pitić je rekla za N1 i da je u BiH do sada potvrđeno četiri soja koronavirusa, a da trenutno virusolozi, mikrobiolozi i genetičari ispituju dalje genetsko mijenjanje virusa, a da su delta soj nazvali “sojem koji izaziva zabrinutost”. Kako je naglasila, više od 100 zemalja je potvrdilo delta soj i taj soj je vodeći u tim zemljama.

“Poprilično je snažan delta soj i bez obzira što prema dosadašnjim pokazateljima ima manje hospitalizacija, ali čim imate zdravstveni sistem koji je opterećen dodatno… Jer nisu samo oboljeli od koronavirusa oboljeli u populaciji. Imamo i sve ostale bolesti koje su bile i prije. Međutim, zdravstveni sistem će biti dodatno opterećen zapuštenim bolestima od drugih bolesti. Zdravstveni sistem nije bio dostupan jer je bio zatrpan Covid pacijentima pa smo imali mlade ljude sa većim stadijima karcinoma“, potcrtala je.

Građani se opustili, ne poštuju preporuke protiv koronavirusa

Dr. Pitić je navela za N1 da još nije poznato da li će vakcina protiv korone biti cjeloživotna ili će se morati primati svake godine, kao protiv gripe, kao i da se ne zna može li vakcina napraviti problem u organizmu, jer nije bilo vremena da se istraži.

Naglasila je i kako klinička istraživanja nekog lijeka traju i po 50 godina, odnosno na ljude koji su primili prvi lijek, pa nakon toga su rađena ispitivanja na njihovoj djeci, a onda i unučadima, jer kako je naglasila, nauka je kontinuirani, dugoročni istraživački proces.

Potcrtala je dr. Pitić i da su osnovne preporuke za borbu protiv koronavirusa koje su donesene još u martu 2020. godine, odnosno nošenje maske, fizička distanca, lična dezinfekcija i dezinfekcija prostora nikada nisu promijenile, ali da su se građani previše opustili i ne poštuju te preporuke. S tim u vezi je podsjetila na izreku: “Ne štedi se kad se nema para, već kad se ima para”.