Dr. Softić-Namas objasnila kako u proljeće probuditi organizam i ojačati imunitet

Proljeće je period kada se priroda budi iz zimskog sna. No, to je i vrijeme kada se budi i naš organizam.

Mnogi od nas baš s početka proljeća osjećaju umor i malaksalost, nemaju snage…, što može biti posljedica narušenog imuniteta.

A, kako bismo ojačali imunitet i zdravlje u svakodnevni način života potrebno je uvesti neke promjene.

Biološki ritmovi 

– Proljetni umor je pojam koji označava fiziološku pojavu, a to znači da on ne mora biti, i uglavnom nije, nenormalno stanje, koje bi zahtijevalo liječenje, nego je sasvim za očekivati da se pojavi – kaže dr. Safija Softić-Namas, doktorica medicine i nutricionistica.

Prema njenim riječima, ljudsko tijelo ima biološke ritmove, a neki od njih su podudarni sa dužinom dana i noći i mijenjaju se u toku 24 sata.

– To su cirkadijalni ritmovi, gdje spada izmjena dana i noći (budnost-spavanje). Drugi biološki ritmovi se mijenjaju u skladu sa promjenema u prirodi, sa godišnjim dobima ili se izmjenjuju ciklično u toku mjeseca (primjera radi, menstrualni ciklus). Ljudsko tijelo prati i promjene po godišnjim dobima, potrebna mu je adaptacija u skladu sa izmjenom godišnjih doba. Naročito je to izraženo u toku prijelaza iz zime u proljeće. Tada se pojavljuje proljetni umor, kojem su podložnije žene – kaže naša sagovornica.

Dodaje kako je “naročito izražen jutarnji umor, koji se u toku dana umanjuje, te se umanjuje i kako se ljudi adaptiraju na nove uvjete okoline”.

– Nekome je potrebno više, a nekome manje vremena. U prijelaznim periodima česte su viroze, što ne treba zaboraviti i pomiješati sa proljetnim umorom. Virusi vole umjerene temperature, pa su u proljeće česte respiratorne i probavne viroze. I to je dobar razlog da se obrati pažnja na imunitet. Ipak, ove viroze uglavnom su blage i traju nekoliko dana, ali znaju iscrpiti, pa je potreban oprez, naročito kod male djece – navodi Softić-Namas.

Kaže kako se “imunitet gradi na više načina: djelomičnim izlaganjem antigenima, pravilnim liječenjem oboljenja, imunizacijom, pravilnom prehranom, fizičkom aktivnošću, izbjegavanjem stresa, dobrom higijenom spavanja… Dodaje i “kako ponekad možemo utjecati na imunitet, ali ne uvijek”.

– Tokom zime nismo dovoljno izloženi sunčevoj svjetlosti, vrijeme je uglavnom tmurno, noć je duža od dana. Više smo izloženi vještačkom, nego prirodnom svjetlu. Manje se krećemo, više sjedimo. Hrana je jednoličnija nego ljeti i u jesen, te se konzumira manje voća i povrća, a oni su izvor vitamina, minerala i fitonutrijenata koji sadrže zaštitne materije. Sadrže supstance koje djeluju antivirusno, antibakterijski, antiupalno, antioksidativno. Dakle, zimi smo poprilično uskraćeni što se tiče raznolikosti u prehrani koja bi osigurala sve ove materije, pa se zalihe poprilično istroše do proljeća. Vitamin C se konzumira u manjim količinama, a on je jedan od bitnijih vitamina koji se mora svakodnevno unositi, ali ne i jedini. Sve to lagano oslabi imunitet i za očekivati je blagi proljetni umor zbog svih ovih faktora – napominje doktorica.

Ono što sve zanima jeste – kako s proljeća ojačati imunitet? Naša sagovornica odgovara “kako će raznolika umjerena prehrana, proteini u svakom obroku, nekoliko obroka dnevno, dovoljno tečnosti, dosta povrća i voća, doprinijeti upravo tome”.

– Vrlo je važna i svakodnevna fizička aktivnost, a tri do četiri puta sedmično neka bude intenzivnija. Ne smije se zaboraviti ni na dovoljno sna, a naročito je važno prvi dio noći provesti u spavanju, jer je on najbitniji za proizvodnju melatonina i cirkadijalni ritam. Ponekad loš san i puno stresa mogu poništiti sve benefite pravilne prehrane i fizičke aktivnosti – ističe Softić-Namas.

Kaže “kako bi svako trebao izabrati onu aktivnost koja mu odgovara, što zavisi od starosti, spremnosti, želje, prisustva određene bolesti, svakodnevnih obaveza…”

– Jedna od najvažnijih aktivnosti koju smo poprilično zapostavili je obično hodanje, šetanje. U modernom vremenu kojeg živimo pronašli smo razne olakšice i skratili vrijeme kretanja na minimum zahvaljujući automobilima, gradskom prijevozu, liftovima. Evo za početak predlažem izbjegavanje liftova, ako je moguće umjesto vožnje automobilom ili gradskim prijevozom, hodati do posla i nazad. Ako je udaljenost velika možete jedan dio puta pješačiti ili koristiti bicikl, a svaki slobodan dan iskoristiti za odlazak u prirodu. Ko može i želi, može tri, četiri puta sedmično trčati, ići na aerobik, pilates, jogu, teretanu. Važno je pokrenuti se, a aktivnost se može postepeno pojačavati kako prestaje proljetni umor. Fizička aktivnost ima važan utjecaj kao booster imuniteta – objašnjava Softić-Namas.

Kada je riječ o prehrani, za zdrave odrasle osobe doktorica preporučuje konzumiranje tri glavna obroka i dvije užine.

– Treba napomenuti da se obrokom smatra sve što se uzima na usta, čak i ako je to samo kafa, jogurt, jabuka i sl. Između ovih pet obroka ne treba grickati niti konzumirati išta, osim vode. Svaki obrok treba da sadrži nešto od proteina i povrća, određenu količinu ugljikohidrata i zdravih masnoća. Rafinirane namirnice, te veću količinu slatkiša treba izbjegavati. Naravno, to ne znači da ih se trebate bojati. Bitno je imati balans. I naravno, ne zaboraviti na unos tečnosti, prije svega obične izvorske vode – napominje naša sagovornica.

Namirnice bogate vlaknima vrlo su važne, pa ih treba imati u svakom obroku. Osim što su bitna zbog dobre probave, vlakna, dodaje Softić-Namas, “služe kao prebiotici, odnosno hrana za probiotike (dobre bakterije), koje se sve više smatraju okosnicom imuniteta”.

– Također, potrebno je unosti probiotičke namirnice kao što su kefir, jogurt, kiseli kupus, fermentirane namirnice. Pri tome, prečesto neopravdano korištenje antibiotika, raznih lijekova, previše rafinirane hrane, negativno utječu na probiotike, a to vodi slabljenju imuniteta – kaže.

Boosteri imuniteta

Pored izbalansirane prehrane, koja sadrži mnoge supstance važne za imunitet, postoje namirnice koje se, smatraju boosterima imuniteta, i govori se kako imaju imunomodularotno dejstvo.

U tu grupu namirnica, prema riječima naše sagovornice, spadaju: kakao, kurkuma, đumbir, ćurokot, hurme, med, matična mliječ, aronija, masline i maslinovo ulje, razne ljekovite biljke, čajevi…

– Postoje i određeni dodaci prehrani za koje je dokazano da imaju isto dejstvo. Ipak, nijedna namirnica ili suplement nemaju magičnu moć same za sebe. Izbalansirani životni stil smatra se najboljom podlogom za dobar imunitet – dodaje.

Kako se bližimo ramazanu, doktorica je spomenula i blagodati posta kao jednom od načina da se pomogne imunitetu.

– Post se stoljećima smatra kao jedan od načina liječenja i prevencije raznih oboljenja. U današnje vrijeme imamo brojne naučne studije koje to i potvrđuju. Post omogućuje organizmu da se očisti od viškova koje nakuplja svakodnevno i dopušta imunom sistemu da svoju funkciju obavlja upravo onako kako i treba – ističe Softić-Namas.

Tu je naravno, i vitamin D koji također, doprinosi jačanju imuniteta, a stvara se izlaganjem suncu, naravno umjerenom.

– Smatra se da je nedostatak vitamina D sve veći problem u modernom svijetu i da je povezan sa velikim brojem oboljenja, među koje spada i depresija. Zato, lijepo vrijeme, fizičku aktivnost u prirodi, pravilnu prehranu i dobro druženje treba smatrati blagodatima i maksimalno ih iskoristiti u mjesecima koji su ispred nas – zaključila je Softić-Namas.