Dr. Softić-Namas objasnila šta organizmu radi vrućina, ko je najugroženiji, kako se zaštititi

Izrazito visoke temperature, kojima svjedočimo ovih dana, ozbiljna se pretnju za zdravlje, naročito ukoliko traju više dana uzastopno.

Ovakve vremenske prilike mogu izazvati zdravstvene tegobe kog bilo koga, ali su na njih posebno osjetljiva mala djeca, starije osobe, trudnice, osobe sa prekomjernom tjelesnom težinom, kao i oboljeli od različitih hroničnih bolesti – kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih, respiratornih, šećerne bolesti…

Čime hidrirati organizam

Također su ugožene i osobe koje vježbaju ili rade na otvorenom zbog direktne izloženosti dejstvu sunčevih zraka, ali i svi oni koji rade u neadekvatno provjetrenim i nedovoljno rashlađenim prostorijama.

Prema riječima kaže mr. sci. dr. Safija Softić-Namas, “mnogi nisu ni svjesni koliko povišena temperatura može biti opasna, pa se ne zaštite adekvatno, izlaze u najtoplijem dijelu dana vani, ne piju dovoljno tečnosti”.

Kako bi se izbjegli, često i pogubne posljedice visokih temperatura, vrlo je važno, dodaje naša sagovornica, raditi na prevenciji, što se može postići na više načina:

– Izbjegavajte izlazak vani u najtoplijim satima, uglavnom je to od 10 do 18 sati. Obaveze koje imate obavite u ranim jutarnjim satima ili u predvečerje.

– Ukoliko morate izlaziti vani, adekvatno se zaštitite. Nosite šešir / kačket / kapu. Mažite se kremama sa visokim zaštitnim faktorom. Nosite naočale da zaštitite oči. Ukoliko vaš posao zahtijeva rad na otvorenom, na suncu, onda je naročito važno držati se preporuka i adekvatno se zaštititi. Nosite adekvatnu odjeću od prirodnih materijala.

– Često pijuckajte vodu, mineralnu vodu, čajeve, ledene čajeve. Hrana neka bude bogata tečnošću (supice, hrana na kašiku, umanjite konzumiranje teške, masne, pržene i preslatke hrane). Jedite voće i povrće s velikim udjelom vode.

Pored uzimanja vode, najbolje ćete hidrirati organizam konzumiranjem sezonskog voća i povrća. Sada su to lubenice, dinje, breskve, krastavci, paradajz, razne salate. Izbjegavajte slatka i gazirana pića, previše kafe, alkohol.

Konzumirajte tečnosti sa elektrolitima, koje možete napraviti i sami ili kupiti. S obzirom na to da se tečnost intenzivno izbacuje znojenjem, time se gube i određeni minerali koje je potrebno nadoknaditi izbalansiranom prehranom.

– Kada se radi o hroničnim bolesnicima, jako je važno da poslušaju ove preporuke, da uzimaju svoju terapiju na vrijeme, te da se jave ljekaru po potrebi.

– Kod najmlađih, ni u kom slučaju ne smije se desiti da dijete ostavite u automobilu kada izlazite, makar i na nekoliko minuta. Temperatura u zatvorenom vozilu, kada ne radi klima, za nekoliko stepeni viša je od temperature okoline (koja je svakako ovih dana blizu 40 stepeni Celzijusa). Dijete vrlo brzo može dehidrirati, ostati bez svijesti, prestati disati i može doći do fatalnog ishoda.

– Na moru i na bazenima također je bitno adekvatno se zaštititi. Iako ste u vodi, morate se zaštititi kremama za sunčanje, ali nemojte zaboraviti lice, čelo, potiljak. Koristite šešire i sunčane naočale. Ovo je bitno i kada planinarite. Iako su temperature na planinama nešto niže, izlaganje direktnom suncu može dovesti do opekotina i dehidratacije.

– Kreme sa zaštitnim faktorima se koriste i kao prevencija od karcinoma kože. Ako imate sumnjive benove i madeže zaštitite ih i flasterima, kako ih ne biste izlagali direktnom suncu.

– Često se tuširajte, rashlađujte organizam. Prostorije u kojima boravite također držite rashlađenim kad god je to moguće. Zamračite prostorije po danu da se ne zagrijavaju, a otvorite da se izrače noću.

Opekotine, sunčanica, toplotni udar

U slučaju da vam se ipak desi da dobijete opekotine, Softić-Namas ističe “kako je kožu potrebno rashlađivati, stavljati hladne obloge i mazati adekvatnim kremama za opekotine”.

– Ako su opekotine teže, pa se jave mjehuri, odmah treba otići ljekaru koji će preporučiti dalji tretman. U slučaju simptoma sunčanice, koje mogu biti blažeg i težeg stepena, zavisno od vremena izlaganja sunčevim zrakama, poput glavobolja različitog intenziteta, povraćanja, jakog znojenja, tremperature koja se penje do 38 stepeni Celzijusa, a ne prestaju nakon adekvatne hidratacije i rashlađivanja tijela, pomoć treba potražiti kod ljekara – naglašava Softić-Namas.

Kod osoba koje rade u zatvorenim toplim prostorijama, može se javiti toplotni udar.

– Toplotni udar prate povišena tjelesna temperatura viša od 38 stepeni Celzijusa, ali bez znojenja, a nije isključen ni gubitak svijesti. To je stanje koje zahtijeva hitno medicinsko zbrinjavanje. U slučaju da osjetite toplotne grčeve, rashladite sebe i prostoriju u kojoj boravite, pijuckajte tečnost sa elektrolitima. U slučaju da grčevi ne prestanu nakon sat javite se ljekaru – kazala je Softić-Namas.

Faktor