Draginja Vuksanović-Stanković: Nema povratka na politiku 90-ih

s 34

Vlada Crne Gore pada 4. februara, kaže za „Avaz“ zastupnica u Skupštini Crne Gore Draginja Vuksanović-Stanković. Ona dodaje da je to posljedica klerofašističke politike koju je Vlada sa Zdravkom Krivokapićem na čelu provodila od izbora.

Zaustavljen proces

– Crna Gora je građanska, multietnička, sekularna država, koja je zaustavljena u procesu evropskih integracija zahvaljujući politici odlazeće vlade i tome se, definitivno, mora stati na put – kaže Vuksanović-Stanković.

Godinu od imenovanja Vlade koja je Crnu Goru vratila unazad povjerenje su joj uskratili i Dritan Abazović i URA. Njen odlazak pozdravljaju i partije Bošnjaka i Albanaca. Podrška novoj vladi, ali ne i direktno učešće u njoj, obećana je i od DPS-a Mila Đukanovića.

– Važna je podrška svih subjekata u parlamentu koji temelje te vrijednosti, a DPS je jedan od subjekata koji temelje vrijednosti građanske, multietničke i evropske Crne Gore. Ključno je da se postigne broj od 49 poslanika, to je tropetinska većina, kako bismo izglasali vrhovnog državnog tužioca, članove Sudskog savjeta, sudije Ustavnog suda. To je ono što od nas zahtijevaju naši evropski partneri, a i mi znamo šta nam je činiti kako bismo deblokirali proces evropskih integracija – pojašnjava naša sagovornica.

Novi dogovori

Nakon prvih najava o smjeni Vlade s Krivokapićem na čelu na ulice crnogorskih gradova izašli su demonstranti koji silom i pritiskom žele spriječiti nove političke dogovore.

– Vjerujem u dijalog i mir. Crna Gora je članica NATO-a. Svaki protest koji je miran je legitiman, ali nikome nećemo dozvoliti da ugrožava stabilnost i da i dalje nastavi rušiti temelje građanske Crne Gore – ističe Vuksanović-Stanković.

Situacija u Crnoj Gori i BiH po mnogo čemu je slična, a izvor svih nestabilnosti mnogi vide u Srbiji i planovima za prekrajanje granica.

– Velikodržavne projekte trebamo ostaviti u prošlosti. Nikako se ne smijemo vraćati na politiku devedesetih. U BiH se dijalogom, za stolom, treba naći način kako da se promijeni ustavno uređenje. Dejtonski sporazum je poslužio svrsi i uspostavio mir, ali on se sad mora prilagoditi procesu evropskih integracija. To podrazumijeva da BiH mora biti jedinstvena teritorija, da ne može biti entiteta, a podrazumijeva se da nešto što je nastalo na genocidu, kao što je RS, nikada ne može i neće biti država – smatra Vuksanović-Stanković.

Ispuniti obaveze

Crna Gora je već u NATO-u, a s novom vladom ćemo se truditi ispuniti obaveze koje od nas zahtijevaju evropski partneri.

– Poručujemo svima da Crna Gora i BiH nikada neće biti dio „srpskog sveta“. U tom dijelu očekujem od međunarodne zajednice da se jasno pošalje poruka, da one budu jasnije i strožije, da se zna gdje je crta Dodiku i ekipi, gdje je crta Krivokapiću i ekipi preko koje ne mogu ići – ističe Draginja Vuksanović-Stanković.