Drogu u BiH moguće naručiti putem interneta, najopasnija je fentanil

U posljednje vrijeme u BiH su aktuelni psihostimulansi amfetamini koji mogu dovesti do mentalnih poremećaja sličnih šizofreniji, moždanih i srčanih udara.

O ovim i drugim opasnostima od opojnih sredstava u BiH u razgovoru za Fokus.ba govorila je doktorica Snježana Marjanović-Lisac, šef odjeljenja za narkomaniju Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo.

Drogu u BiH moguće je naručiti i putem interneta, a u proteklim godinama zabilježeni su i slučajevi presretanja poštanskih pošiljki sa opojnim supstancama od strane istražnih organa u BiH, o čemu su mediji ranije izvještavali.

Marjanović-Lisac je podsjetila da je Evropski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama naročito zabrinut zbog novih sintetskih opijata s velikim udjelom aktivne tvari koji djeluju poput heroina i morfija, a rašireni su posljednjih par godina u Evropi i Sjevernoj Americi.

“Dakle, postoje nove droge. Među njima su fentanili, snažna sintetska droga. To su veoma jaki opijati koji svake godine odnose desetke hiljada života zbog predoziranja, naročito u Sjevernoj Americi. U Evropi je u vezi s tom supstancom već zabilježen veći broj smrtnih slučajeva. Proizvedena u ilegalnim laboratorijima, prodaje se kao tableta sivo-zelene boje s glavnim kemijskim sastojkom – fentanilom, inače korištenim za ublažavanje snažne boli i za anesteziju, često i kod oboljelih od karcinoma. Uzimanjem jedne tablete korisnicima otkazuju organi, bubrezi i jetra, a mozak natiče. Upotreba fentanila je kao igra ruskog ruleta“, rekla je Marjanović-Lisac za Fokus.ba.

Ona je dodala da drugi veliki razlog za zabrinutost jesu nove psihoaktivne tvari.

“To su sintetske droge i proizvodi koji su i dalje veliki izazov za javno zdravstvo u Evropi, tim više što se brzo zamjenjuju novima i prodaja im je sve bolje organizirana, ponajviše na internetu i ilegalnom tržištu“, kazala je Marjanović-Lisac.

Danas su milioni roditelja i porodica zastrašeni činjenicom da će njihovo dijete početi koristiti psihoaktivne supstance ili im se to već i dogodilo.

“Obitelj, na žalost, u većini slučajeva prepozna i suoči se sa problemom nakon dužeg perioda, kada je mladi čovjek već prešao iz faze eksperimentiranja u fazu ovisnosti, u prosjeku nakon 2-4 godine. Veoma je važno da roditelji i obitelj prepoznaju opasnost, da reaguju na vrijeme i da odmah krenu u akciju. Važno je i da spriječe dalji razvoj ovisnosti i smanje sve daljne štetne posljedice vezane za upotrebu droga“, naglasila je Marjanović-Lisac.

Kada je riječ o faktorima upozorenja važno je da roditelji u što ranijoj fazi prepoznaju znakove upotrebe droga. Kako je istakla Marjanović-Lisac, ne postoji ekskluzivna lista simptoma i ne treba automatski zaključiti da se radi o upotrebi odnosno zloupotrebi droga, ali ako su ovi znakovi višestruki i učestali, mogu upozoriti na problem korištenja droga.

“Najčešći početni simptomi su: nagle promjene ponašanja i raspoloženja, povučenost ili agresivnost, gubitak interesa za školu, posao sport i dosadašnje hobije, neiskrenost, otuđivanje novca i vrijednih stvari, novi prijatelji, tajni razgovori, gubitak apetita, pospanost u toku dana, nesanica, mršavljenje, osjetljive i crvene oči, suzenje, šmrcanje, neobični mirisi i mrlje na odjeći i sl. Reakcije roditelja su različite, od negiranja do nekontrolisanih izljeva bijesa. Važno je reagirati konstruktivno i adekvatno i direktno se suočiti sa situacijom, što može pomoći da se mlada osoba uspješno izliječi i oporavi“, navela je Marjanović-Lisac.

U BiH kao i u Evropi najzastupljenija droga je marihuana, koja je najčešće i prva droga za ulazak u krug ovisnosti.

“Moram naglasiti da su sve droge opasne i da svaka psihoaktivna supstanca djeluje na mozak. Ovisnost o drogama je hronična recidivantna bolest mozga, jer dovodi do promjena u načinu rada moždanih ćelija. Identificirani su specifični receptori u mozgu za koje se vežu psihoaktivne supstance i izazivaju iscrpljenje moždanih neuroprijenosnika, te u toj fazi mozak ‘kažnjava’ i javljaju se izuzetno bolni simptomi apstinencijalne krize, te se droga uzima radi kupiranja tih simptoma, a ne radi ugode“, rekla je Marjanović-Lisac.

Opijati kao što su heroin i u zadnje vrijeme izuzetno opasni fentanil dovode u najvećem broju slučajeva do stanja intoksikacije i over doza, sa smrtnim ishodom.

“Također je veoma opasno kombinovanje raznih psihoaktivnih supstanci, opijata, benzodiazepina, alkohola. Većina mladih ljudi ulazi u svijet droge iz neznanja i sa neosnovanom iluzijom i ubjeđenjem da može kontrolirati upotrebu samo vikendom, na partijima itd. Stoga upozoravam mlade da ne rješavaju bilo koji problem uzimanjem psihoaktivnih supstanci, da ne traže ugodu sa drogama, jer kratkotrajna rješenja i ‘stanja prijatnosti’ dovode do dugoročnih veoma teških posljedica na psihičkom, somatskom, porodičnom i socijalnom planu, a nažalost i do smrtnih ishoda. Na kraju bih naglasila, da ipak i na svu sreću najveći broj mladih ne koristi droge, jer su mudri i žele biti slobodni ljudi, a ne jadni, nesretni zarobljenici droge“, zaključila je Marjanović-Lisac.

Fokus.ba