Portal 072info

Društvene mreže nisu krive za depresiju. Tehnologija nije problem. Mi smo problem

Zašto mladi ne kupuju stanove? Zato što jedu avokado. Zašto ne mogu da se zaposle? Previše su zahtjevni. Zašto ne čitaju knjige? Zato što više vole serije. Zašto ne razgovaraju međusobno? Zato što gledaju u svoje telefone. Zašto pate od depresije? Zbog toga što koriste društvene mreže…

Većina ovih premisa se lako može demantovati, ismujati ili posmatrati kao nešto čemu nedostaju nijanse. Također ih je lako ponavljati – neke od njih su kao novinarske teze – brze, korisne fraze, zahvaljujući kojima možete instant izraziti stav o ponašanju mlade generacije. Fraze ne zahtjevaju previše razmišljanja, kliše je efikasan, piše portal Noizz.rs.

Ideja da depresiju izazivaju društvene mreže kreće od tih rečenica. Ne samo zato što se radi o jako ozbiljnoj temi (Svjetska zdravstvena organizacija navodi da više od 300 miliona ljudi pati od depresije, a posebno su joj podložni mladi ljudi) već jer i dominantna poruka medija to često podržava.

“Depresiju mogu prouzrokovati društvene mreže. Mladi ljudi su najizloženiji” (Gazeta Wyborcza)

“Posljednja naučna istraživanja pokazuju da postoji jaka veza između dugotrajnog korištenja društvenih mreža i razvijanja simptoma depresije, uglavnom usamljenosti i umora” (NeuroExpert.org)

“Svakodnevno ponavljanje aktivnosti kao što su buđenje i uzimanje telefona je postalo klica virusnog širenja internet depresije u doba društvenih mreža” (Psychoportal)

“Koncentracija i samopoštovanje su sve gori. Kako društvene mreže uništavaju našu psihu”(Focus)

“FOMO stvarno postoji: kako društvene mreže uzrokuju porast depresije i usamljenosti” (Healthline)

Ljudi rođeni poslije 1995. imaju više mentalnih poremećaja. Naučnici ukazuju da su uzroci nedostatak sna i razvoj društvenih mreža.” (NBC News)

Skoro svaki tekst o ovoj temi se oslanja na istraživanja i gotovo svaki pokreće alarm. Teško mi je da branim istraživanja naučnika – lako se identifikujem sa fenomenom koji oni često povezuju s depresijom. Nikada nisam iskusio FOMO, obično spavam manje od šest sati, kada se probudim momentalno uzimam telefon, gledam ga nekoliko stotina puta u toku dana i većinu vremena koristim na Instagramu, Facebooku i TikToku. Razumijem ukorenjene strahove psihijatara i psihologa i nemam naučne kvalifikacije koje bi potcijenile njihove zaključke na bilo koji način.

Ipak, ostajem skeptičan. Imam “déjà vu” iz devedesetih. Sjećam se teksta koji kaže da ću zbog nasilja u kompjuterskim igrama postati kriminalac. Mogu da osjetim atmosferu moralne panike, društvene mreže su krive, “uskoči u život” je rešenje.

Branim se, tražim drugačija istraživanja. Brzo nalazim članak iz “Guardian” o tome da su društvene mreže dobre za ljude s depresijom (lakše je pričati o iskustvima na mrežama, dijeliti ih s drugima i osećati se manje usamljeno), kao i rezultat istraživanja s Dreksel univerziteta koje pokazuje da je Instagram dobar za nesigurne i ljude s depresijom. Zanimljivi su mi i tekstovi koji sugerišu da su glavni razlozi porasta depresije izmenjene dijagnostičke metode i veća osvješćenost društva o mentalnim poremećajima, a ne društvene mreže.

Pretpostavljam da će mi konačne odgovore dati peto izdanje Dijagnoza i statistike mentalnih poremećaja. To je posljednje izdanje klasifikacije mentalnih poremećaja Udruženja američkih psihijatara, i osnovni je alat za postavljanje dijagnoza za takve poremećaje. Ipak, tu se ne pominju mentalne smetnje koje imaju veze sa društvenim mrežama. Poremećaj igranja igrica je naveden, ali su potrebna dodatna istraživanja te teme. O društvenim mrežama – ni riječi.

Došao sam do tačke kad je jedino što mogu da kažem o tome da “depresiju izazivaju društvene mreže” – it’s complicated! Za razliku od ljudskog faktora koji dovodi do ekološke katastrofe, ovdje konsenzus naučne zajednice očigledno ne postoji.

To ipak ne znači da problem ne postoji. Do potencijalnog haosa s dijagnozama može da dođe i zbog samog istraživanja. Antoni Vagner, glavni čovjek na katedri za psihologiju univerziteta Stenford je u intervjuu za “Vox” rekao da ne postoje krucijalna zapažanja o vezi između digitalnih tehnologija i mentalnog zdravlja. Po njegovom mišljenju literatura o ovoj temi je užasna. Da li bilo šta ukazuje da korištenje društvenih mreža menja naše kognitivne sposobnosti i utječe na naše neurološke funkcije? “Odgovor je: nemamo pojma. Nema takvih podataka”, kaže Vagner.

Cjelokupan tekst možete pročitati na ovom linku.

Podijelite članak
  • 10
    Shares