Država ima mehanizme za ublažavanje posljedica inflacije – zašto ih ne koristi?

Gorivo i hrana se moraju koristiti, bez obzira koliko košta, ali to na kraju smanjuje kućni budžet i izdatke za druge proizvode i usluge, što u konačnici smanjuje prihode preduzeća.

Nakon globalne recesije koja je započela 2008. godine i uzrokovala ogromne inflacije na svjetskom tržištu, velika poskupljenja izazvana, najprije pandemijom, a zatim i ratom koji bukti u Ukrajini, mogla bi uzrokovati ogromne ekonomske potrese i socijalne nemire, posebno u ekonomski slabo razvijenim zemljama kakva je Bosna i Hercegovina.

O uzrocima ove inflacije i dostupnim mehanizmima za njeno ublažavanje, razgovarali smo sa ljudima iz entitetskih institucija kao i sa nezavisnim ekonomskim analitičarima.

“Države širom svijeta su štampale ogromne količine novca kako bi se pružila pomoć građanima i povećala likvidnost privrede. U velikom broju slučajeva, veća ponuda novca neminovno dovodi do inflacije. Nadalje, došlo je do problema u globalnim lancima snabdijevanja – dok su se neke fabrike zatvarale, drugima je bilo potrebno više vremena da isporuče robu. Kada imate manje roba na policama nego što biste inače imali, to neminovno dovodi do rasta cijena”, pojašnjava Fadil Novalić, premijer Federacije BiH.

Za sve krivi pandemija i ruska invazija
Što se tiče potražnje, dodaje, ljudi su na početku pandemije značajno smanjili svoju potrošnju radi neizvjesne budućnosti, da bi nakon pojave prvih vakcina i ublažavanja mjera odjednom svi počeli da kupuju ono što su propustili prethodnih mjeseci.

“Ovakav rast potražnje i pojava uskih grla zbog nedovoljne ponude uvijek dovodi do inflacije. Kao što možete da vidite, inflacija je izazvana eksternim faktorima i mi kao mala država imamo ograničene mogućnosti da se borimo protiv toga. Federacija BiH je uradila ono što je bilo u njenoj moći – ograničili smo marže na osnovne životne namirnice i naftne derivate, povećali smo budžet za poljoprivredu, te za naše robne rezerve”, kaže Novalić.

Kada je u pitanju državni nivo, dodaje da se u ovom trenutku razgovara o privremenoj suspenziji akciza na gorivo što bi barem privremeno moglo smanjiti cijene goriva, ali što dugoročno može imati ozbiljne posljedice za budžete.

“Što se tiče buduće inflacije, puno toga zavisi od očekivanja ljudi, a to je nešto niko nije u stanju predvidjeti. Rat u Ukrajini će sigurno dovesti do određenih poremećaja, ali nije za očekivati da će oni biti veći i gori od poremećaja izazvanih jednom globalnom pandemijom. Puno toga će zavisiti od globalne cijene nafte i energenata”, zaključuje Novalić.

Potreban odgovor u vidu niza mjera
Iz Ministarstva finansija Republike Srpske kažu da je pitanje inflacije sveobuhvatno pitanje koje iziskuje odgovor u vidu niza mjera i na što odgovor ne može dati samo jedan resor, te navode primjer Ministarstva trgovine Republike Srpske koje je još od prošle godine uvelo maržu, a zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede ovog entiteta rade na interventnim nabavkama.

“Vlada Republike Srpske je već početkom godine ušla u rasterećenje privrede, zbog pojave inflacije na koju zbog pandemije nije ostala imuna nijedna zemlja”, stoji u odgovoru Vlatke Malidžan iz Službe za odnose sa javnošću.

Dali su nam i dijelove iz odgovora ministrice Zore Vidović u vezi navedene teme u kojem se, između ostalog, navodi da ne postoje instrumenti kojima bi se uticalo na smanjenje inflacije, ali da se ipak mogu poduzeti određeni mehanizmi u pravcu pružanja pomoći stanovništvu.

Kao primjer ističu Odluku koju je donijela Vlada Republike Srpske da se u prvoj interventnoj nabavci, obezbjede osnovne životne namirnice i da one stoje kao rezerva u slučaju da budu potrebne.

“Diktiraćemo cijenu pšenice koju smo kupili, i proizvodiće se brašno po toj cijeni po kojoj smo nabavili. Po tom osnovu, uticaćemo na cijenu brašna. Takođe, nabavili smo određenu količinu nafte i naftnih derivata. Tu nije kraj nabavkama, tako da ćemo stalno u zalihama imati određene količine roba, ukoliko dođe do nestašice. Smatramo da neće doći do nestašice hrane, a od svjetskih sankcija zavisi hoće li doći do nestašice nafte”, navodi se u odgovorima ministrice Vidović.

Dodaje kako mora biti postignut dogovor na nivou BiH o izmjenama zakona o PDV-u, u smislu da postojeća stopa od 17 posto ostane na sve ostale proizvode, a da se luksuz poveća na 22 posto.

“Time budžeti ne bi izgubili na prihodima, a pomoglo bi se građanima koji imaju niža primanja, da se prehrambeni proizvodi nabave po manjim cijenama”

Istakla je i to da tržišna inspekcija ima važnu ulogu kod poskupljenja, te da nema potrebe da građani kupuju zalihe.

Na pragu smo nove recesije
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić smatra da visok nivo inflacije kojem svjedočimo posljednjih mjeseci, može u narednom periodu dovesti do nove globalne recesije uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

“Visok nivo rasta cijena – inflacija, dovodi do smanjenja realne kupovne moći stanovništva. Gorivo i hrana se moraju koristiti, bez obzira koliko košta, ali to na kraju smanjuje kućni budžet i izdatke za druge proizvode i usluge, što u konačnici smanjuje prihode preduzeća, ali i povećava troškove poslovanja”, pojašnjava Hadžić.

Mišljenja je da bi država trebala braniti visinu cijene goriva u BiH kroz privremeno ukidanje akciza, putarina, a u konačnici možda i PDV-a na gorivo, ukoliko bude potrebno, jer se na taj način može ograničiti rast cijena.

“Potrebno je djelovati i kroz smanjenje poreza na plate da bi realne plate bile veće, koje je u većoj mjeri inflacija pojela. Time će se smanjiti pritisak radnika za traženjem većih plata od poslodavaca, jer traženja većih plata, što je potpuno opravdano, može nas uvesti u drugi inflacijski udar, gdje će preduzeća morati povećati cijene proizvoda zbog novih većih izdataka za plate”, ističe Hadžić.

Dodaje, kako penzionerima treba pomoći kroz češće usklađivanje penzija sa rastom troškova života.

Sve ozbiljne države počele da traže rješenja
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović iz Banje Luke ističe da su sve ozbiljne države već počele da traže rješenja kako da olakšaju svojim građanima ovu situaciju sa rastom cijena roba, te da bi i naša zemlja, po uzoru na neke u Evropi, trebala poduzeti iste ili slične mjere u pravcu suzbijanja posljedica nagle inflacije.

“Akcize na gorivo su samo jedna od mera koja se može primeniti jer neće štetiti ukupnom iznosu koji će se prikupiti od indirektnih poreza. Dakle, to je jedna stvar koja će direktno imati efekat na cenu gorivu a indirektno će imati efekat na troškove prevoza hrane, roba, ljudi itd. Ta jedna mera ima direktne i indirektne rezultate, i efekte i to je prvi korak koji se mora uraditi”, smatra Pavlović.

Drugi korak je, dodaje on, da se napravi diferencirana stopa PDV-a jer ono što danas imamo kao stopu od 17 posto na sve proizvode, nije ni pošteno ni fer prema građanima BiH koji su u međuvremenu postali jako siromašni.

“Bogati su postali prebogati i njima to odgovara, a siromašnima je teško sve to isfinansirati od lekova, dečije odeće, dečijih potrepština do hrane koja je esencijalno potrebna. U Turskoj su PDV na hranu stavili da bude jedan posto, dakle samo evidencioni PDV. U Poljskoj su ukinuli PDV na hranu i osnovne životne namirnice. Dakle, praktično vidimo da druge zemlje rade određene aktivnosti u tom pravcu, što je dokaz brige za građane koji žive u toj zemlji”, pojašnjava Pavlović.

Sve su to, dodaje, načini putem kojih može da se savlada ova situacija, počevši od rasta cijena uslijed pandemije, a sada se sve dodatno usložilo zbog krize i rata u Ukrajini.