Država između interesa SNSD-a i HDZ-a

Pred Kolegijem Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas (11 sati) je zadatak da odrede nadležnu komisiju za razmatranje Prijedloga zakona o transportu prirodnog plina, regulatoru i unutrašnjem tržištu u Bosni i Hercegovini, čiji je predlagač Predsjedništvo BiH.

Donošenje ovog zakona inicirao je član kolektivnog šefa države Denis Bećirović. Usvojen je bez glasa članice Predsjedništva BiH iz entiteta RS-a Željke Cvijanović.

Još jedna “mantra” iz RS

Prijedlog državnog zakona o transportu prirodnog gasa, regulatoru i unutrašnjem tržištu u Bosni i Hercegovini najavljivan je kao „prvijenac“ u državnom zakonodavstvu u vezi sektora prirodnog gasa, a koji je predložio jedan državni organ vlasti.

S druge strane iz entiteta RS žestoko se protive ovom zakonu ponavljajući „mantru“ kao i u mnogim drugim slučajevima, da je riječ o „oduzimanju entitetskih nadležnosti“.

Međutim, Ustav BiH je jasan i u Članu 3. koji definira nadležnosti i odnose između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta, među ostalima pitanjima koja su u nadležnosti države BiH navodi se i ono o regulisanju međuentitetskog transporta.

S obzirom na to da je Ustavom BiH zagarantirana i sloboda kretanja širom Bosne i Hercegovine i da entiteti ne mogu provoditi bilo kakvu kontrolu kretanja lica, roba , usluga i kapitala na administrativnoj entitetskoj granici, jasno je da kvazi argumenti iz RS-a protiv ovog zakona s kojima spore nadležnost države za njegovo donošenje „padaju u vodu“.

Pretpostavlja se da upravo zbog činjenice da je Ustav jasno regulirao ova pitanja Željka Cvijanović nije pokrenula mehanizam vitalnog nacionalnog interesa u Narodnoj skupštini RS.

Međutim, zato je izrazila očekivanja da on neće proći u Parlamentu BiH, u čemu su je u ranijim najavama već podržali ne samo poslanici SNSD-a, nego i nekih opozicionih partija iz RS-a.

SNSD ima strategiju za osporavanje zakona

Za sada je na Kolegiju Predstavničkog doma PSBiH da odredi nadležnu komisiju koja će biti zadužena za razmatranje ovog zakona.

Prema procedurama očekuje se da prvo Ustavnopravna komisija da mišljenje o usklađenosti sa Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH, a da se potom nadležna komisija izjasni o principima na kojima je zakon zasnovan.

Kako saznaje Raport, SNSD već ima spremnu strategiju da pokuša osporiti i ustavnopravni osnov i principe ovog zakona.

S obzirom na način glasanja u komisijama koji zahtijeva određen broj glasova iz reda svakog naroda da bi neki prijedlog dobio „zeleno svjetlo“, jasno je da će i komisijski i parlamentarni put ovog zakona biti veoma težak i neizvjestan.

Usvajanje državnog zakona o gasu jedan je od uvjeta BiH na evropskom putu.

Zbog nepostojanja ovog zakona BiH je već godinama pod sankcijama Energetske zajednice koje se trenutno ne odražavaju u nekom većem obimu na našu zemlju. No, prave posljedice bi tek mogle uslijediti.

Naime, u prošlogodišnjem izvještaju o napretku BiH, Evropska komisija je navela da bi i država BiH i njeni entiteti trebalo da usvoje zakone o gasu radi otvaranja energetskog tržišta, u skladu sa Trećim energetskim paketom.

„U narednoj godini, Bosna i Hercegovina posebno treba da usvoji zakonske okvire za plin i električnu energiju u skladu s trećim energetskim paketom na državnom i entitetskom nivou i osigura potpuno usklađivanje zakona na entitetskom nivou u oblasti električne energije i plina kako bi se spriječila dalja kašnjenja u otvaranju i funkcionalnom radu tržista energije i uspostavljanju trzišta za dan unaprijed„ navodi se između ostalog u prošlogodišnjem Izvještaju EK o napretku za BiH.

Pregovaračka poglavlja

Svakako da bi neusvajanje zakona gasu i njegovom transportu na državnom nivou u skladu s evropskom regulativom i neusklađivanje entitetskih zakona s evropskom regulativom i mišljenjem Evropske energetske zajednice, mogle smanjiti finansiranje energetskih projekata u BiH.

U konačnici, kada bi BiH i dobila „zeleno svjetlo“ za otvaranje pregovora o pristupanju EU, to bi moglo obustaviti otvaranje pregovaračkog poglavlja o energetici u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Ranije je saopćeno da je zakon kojeg je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović uputio u proceduru u cijelosti usklađen sa pravnom stečevinom i praksom EU, te da je u izradi tog zakona učestvovao tim eminentnih stručnjaka iz BiH, EU i međunarodnih eksperata iz oblasti na koju se odnosi zakon.

Iako je predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH Marinko Čavara uvrstio na dnevni red današnje sjednice Kolegija Prijedlog zakona o transportu prirodnog plina, regulatoru i unutrašnjem tržištu u Bosni i Hercegovini, Raport saznaje da će se HDZ prema ovom zakonu odnositi u zavisnosti od toga kako će se koalicioni partneri odnositi prema njihovom zahtjevu u Federalnom parlamentu, a koji se odnosi na izgradnje Južne interkonekcije.

Podsjećamo, ta konekcija predviđa dotok plina preko Hrvatske, iz drugog izvora mimo ruskog, a HDZ traži reformiranje kompanije BH Gas i osnivanje nove kompanije u Hercegovini koja bi bila regulator za transport plina .

Da li će se i ovaj zakon svrstati na listu onih koji zbog SNSD-a nemaju prohodnost u Parlamentu BiH ili je moguće da se desi desi „čudo“ , a što je teško za očekivati, posebno ako se ima u vidu interes vladajuće strukture u RS-u koji ostvaruje kroz saradnju s vlasnicima ruskih firmi za snabdijevanje i transport gasom i želi zadržati dominaciju i kontrolu u ovoj oblasti, saznat ćemo vrlo brzo.