Država u zagrljaju entiteta: Zašto odluku o otvaranju granica donose niži nivoi?

Iako je Bosna i Hercegovina složeno ustrojena država, državu čini državom i simbolika. Takav primjer viđen je jučer kada je nespretno ili ne državni nivo vlasti poručio da se prije donošenja odluke o tome kome će granica biti otvorena trebaju konsultovati sa entitetima. T

Jasno je na šta s emisli u konkretnom slučaju. Državni nivo u borbi protiv pandemije u najvećem broju slučajeva imao je statičnu ulogu, a sve ključne mjere, prije svega epidemiološke su donosili entiteti. Shodno tome državni nivo vlasti jučer je naivno poslao poruku kako će pak zbog epidemiološke procjene konsultovati entitete i donijeti odluku.

Takav stav dao je izrazito lošu sliku o tome da državna vlast ne vodi državnu politiku. A nadležnost države su vanjska politika, granice i slično. To definitivno nije posao entiteta. Ipak, zbog one iste složenosti uređenja ove države u kombinaciji sa političkom nemarnošću državne vlasti dobijemo lošu sliku o tome da država ni u tom pitanju ne može sama donijeti odluku.


A moglo je i drugačije. Ako su državi trebale informacije o epidemiološkoj situaciji taj podatak su mogli dobiti bez davanja na značaju entiteta u javnom prostoru, čime se stječe utisak degradacije države.

Opozicija je žestoko reagirala na taj potez. Iz Naše stranke su poslali poruku da je to za njih prijenos nadležnosti.

“Naša stranka odbacuje prenos nadležnosti sa Bosne i Hercegovine na entitete, koji je jučer usaglasila vladajuća koalicija SDA-DF-HDZ i SNSD. Država Bosna i Hercegovina je u Dejtonu dobila izuzetno mali broj svojih isključivih nadležnosti – samo deset ih je pobrojano u članu III.1 Ustava BiH. Umjesto da svaku od tih deset isključivih nadležnosti ljubomorno čuvaju, samozvane patriotske snage su kroz jučerašnji sporazum državnog i entitetskih premijera o ulasku stranih državljana dvije od tih nadležnosti predale u ruke entiteta. Prva od deset pobrojanih isključivih nadležnosti Države Bosne i Hercegovine je vanjska politika. Dozvoljavajući entitetskim premijerima da odlučuju čiji državljani i pod kojim uslovima mogu ulaziti u Bosnu i Hercegovinu, entiteti su dobili pravo odlučivanja o mjerama koje imaju eksplicitne vanjskopolitičke implikacije. Strane države zbog ovog poteza više ne mogu pregovarati isključivo sa Državom Bosnom i Hercegovinom o eventualnom ublažavanju mjera za svoje državljane, već su sada to prisiljene raditi i sa njenim entitetima”, poručili su iz Naše stranke..

Naglašavaju da je ovakvo ponašanje vladajuće koalicije posebno neshvatljivo s obzirom na to da je od izbijanja pandemije koronavirusa sve odluke koje se tiču ulaska stranih državljana u Bosnu i Hercegovinu donosilo Vijeće ministara BiH, a u skladu sa eksplicitnim ustavnim nadležnostima.

“Vijeće ministara BiH je tako uvodilo, ublažavalo, modificiralo i pojašnjavalo brojne mjere, prema različitim državama. Prenošenje ovih nadležnosti na entitete – u situaciji u kojoj Bosna i Hercegovina već ima tako malo nadležnosti – može se samo shvatiti kao popuštanje Dodiku radi pitanja kadrovske prirode. Takva politika, međutim, predstavlja izuzetno opasan presedan i uvodi konsocijacijsku praksu u Bosnu i Hercegovinu. Naša stranka se obavezuje da će takvu praksu zaustaviti i vlast na svakom nivou graditi isključivo na osnovu programa koji je zasnovan na očuvanju nadležnosti države Bosne i Hercegovine”, zaključuju iz Naše stranke.

Klix

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE