Država veza i privilegija: Kako korupcija uništava život građana u BiH

Korupcija u Bosni i Hercegovini odavno nije samo politička tema o kojoj se govori pred izbore. Ona je postala dio svakodnevnog života građana i jedan od glavnih razloga zbog kojih ljudi gube povjerenje u državu, institucije i vlastitu budućnost.

Mnogi građani danas smatraju da u BiH često nisu presudni znanje, rad i sposobnost, nego veze, stranačka pripadnost i politička podobnost. Posljedice korupcije osjećaju se gotovo u svakom segmentu društva. Kod zapošljavanja u javnim institucijama često postoji uvjerenje da posao ne dobija najbolji kandidat, već osoba sa “pravim” poznanstvima. Zbog toga veliki broj mladih ljudi sve manje vjeruje da se trud i obrazovanje mogu isplatiti. Sve više njih odlazi iz zemlje jer smatraju da u uređenijim državama imaju više šanse da uspiju svojim radom.

Relevantni nalazi

Korupcija ozbiljno utiče i na kvalitet zdravstvenog sistema. Građani mjesecima čekaju na preglede, operacije i terapije, dok se istovremeno pojavljuju afere o sumnjivim tenderima, preplaćenoj opremi i milionskim zloupotrebama javnog novca. Umjesto da se ulaže u bolje bolnice, lijekove i uslove za pacijente, veliki dio novca završava u interesima pojedinaca i političkih grupa. Slična situacija prisutna je i u obrazovanju. Dok škole i fakulteti često rade u lošim uslovima, ogromna sredstva troše se netransparentno, bez stvarnih rezultata.

– Ono što prvo moramo napomenuti je da je korupcija sveprisutna u Bosni i Hercegovini. To govore svi relevantni nalazi, a između ostalog i prema indeksu percepcije korupcije. Bosna i Hercegovina je gotovo uvijek u tri najkorumpiranije države u Evropi. Dakle jasno je da i građani to tako percipiraju. Međutim, kako direktno utiče korupcija na živote građana je ono prvo što svi znamo i što svi osjetimo jeste loša kvalitet javnih usluga. Kada odete negdje u javnu upravu, kada treba da zatražite pomoć od pravosuđa ili bilo gdje, vi vidite da niste zaštićeni, da država ne može odgovoriti zadatku, a pravu zaštitu imaju samo privilegovani koji su skloni koruptivnim radnjama ili samo oni koji imaju vezu i koji će platiti, dok onaj obični građanin koji to ne želi ili nema mogućnosti, nema dobre usluge. To možemo možda ponajbolje vidjeti u javnom zdravstvu, gdje su liste čekanja jako duge, gdje svi nemaju isti pristup uslugama. Dakle, upravo je taj nekvalitet javnih usluga ono što se prvo osjeti, kaže za Avaz Damjan Ožegović iz Transparency International u BiH.

Prema njegovim riječima postoje i druge stvari u kojima BiH zaostaje.

– Na našu žalost Bosna i Hercegovina ne može odgovoriti zadacima i u nekim postulatima demokratskih načela jednog društva gdje mi imamo zastupnike ili poslanike, pa i javne funkcionere koji ne rade u javnom interesu nego u svom ličnom ili stranačkom, upravo za to jer su skloni korupciji gdje građani nemaju javne funkcionere koji zastupaju njihove interese, što bi trebalo biti. Mi na izborima imamo da građani ne biraju najbolje koji će zastupati njihove inetese već nažalost daju povjerenje onima koji zastupaju tuđe interese, pa i ne čudi da imamo korupciju koju svakodnevno osjetimo, naglasio je Ožegović.

Životni standard

Mladi ljudi tako odrastaju u društvu gdje se sve češće šalje poruka da pošten rad nije dovoljan za uspjeh. Korupcija posebno pogađa ekonomiju i životni standard građana. Investitori izbjegavaju sredine u kojima zakoni ne vrijede jednako za sve i gdje političke veze imaju veću težinu od poštene konkurencije. Posljedica su manje investicija, sporiji razvoj privrede i niže plate.

Građani na kraju plaćaju cijenu kroz skuplji život, lošije javne usluge i nedostatak prilika za normalan život. Jedan od najvećih problema je osjećaj nepravde koji se sve više širi među ljudima. Građani često imaju utisak da obični ljudi odgovaraju za sitne prekršaje, dok velike afere godinama ostaju bez ozbiljnih posljedica. Zbog toga raste nepovjerenje prema institucijama koje bi trebale štititi zakon i jednakost svih građana.

Stanje apatije

Korupcija u BiH više nije samo pitanje izgubljenog novca. Ona utiče na kvalitet života, uništava vjeru u sistem i stvara osjećaj da se pošten rad ne cijeni dovoljno. Kada ljudi izgube vjeru da mogu uspjeti bez veze i političke podrške, društvo polako ulazi u stanje apatije i masovnog odlaska stanovništva. 

Najveća šteta korupcije možda se ne vidi odmah u brojkama i statistikama, nego u činjenici da sve više građana prestaje vjerovati da se stvari mogu promijeniti

Avaz