Portal 072info

Državljanstva BiH odreklo se 63.557 osoba

Državljanstva Bosne i Hercegovine u toku ove godine odrekle su se 1.404 osobe, istakao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Milan Zjajić, pomoćnik ministra za državljanstvo i putne isprave u Ministarstvu civilnih poslova BiH.

S obzirom na to da je broj odricanja od državljanstva BiH u periodu 2010-2013. bio u prosjeku između 3.400 i 3.600 zahtjeva: 3.585 (2010), 3.370 (2011), 3.418 (2012.) i 3.447 (2013), Zjajić navodi kako se može govoriti o blagom padu kada se usporedi sa stanjem iz 2014. Međutim, napomenuo je kako se još ne zna kakav će trend biti do kraja ove godine.
Do sada se, počev od 1996, bh. državljanstva odreklo ukupno 63.557 osoba, a najveći intenzitet odricanja je bio 2003. – 9.070, i godinu ranije, kada se državljanstva BiH odreklo 8.212 osoba.

Najčešće odricanje zbog uzimanja državljanstva Njemačke

Zjajić navodi kako se sa sigurnošću ne može tvrditi da li je blaži pad zahtjeva za odricanjem od državljanstva BiH u 2014. efekat izmjena i dopuna Zakona o državljanstvu BiH, kojim su ukinute sporne odredbe članova 17. i 39. koje su propisivale da državljani BiH ne mogu posjedovati dvojno državljanstvo.

To je bilo dozvoljeno samo ukoliko BiH sa nekom od država ima potpisan sporazum o dvojnom državljanstvu. Takvi slučajevi bili su samo sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom.

Zahvaljujući moratoriju na primjenu zakonske odredbe u trajanju od 10 godina, koji je donio Ured visokog predstavnika za BiH, sporne zakonske odredbe se nisu primjenjivale do 1. januara 2014. Nešto prije isteka tog roka, one su ukinute, i to na zahtjev Ustavnog suda BiH koji ih je proglasio neustavnim.

“Očekujemo efekat smanjenja odricanja od bh. državljanstva, ali ne isključivo zbog primjene novih odredbi Zakona o državljanstvu BiH koliko zbog činjenice da je Njemačka donijela izmjenu svog zakonodavstva kojim je omogućila da osobe koje su rođene u toj državi, a imaju porijeklo ili su vezani za neku drugu zemlju, mogu uz njemačko imati i drugo državljanstvo. Veliki je broj djece iz BiH koja je rođena u izbjeglištvu, čiji su roditelji otišli za vrijeme rata iz BiH u tu državu, kao i onih koji su na privremenom radu tamo, a djeca se u međuvremeniu rodila u Njemačkoj. Usljed takve zakonske regulative, očekujemo smanjenje broja zahtjeva za odricanjem od bh. državljanstva”, navodi Zjajić.

Naime, upravo se radi sticanja državljanstva Njemačke do sada se najviše bh. građana odreklo državljanstva BiH.

Još nema sporazuma sa Crnom Gorom

Veliki broj građana BiH odriče se državljanstva i zbog sticanja državljanstva u Austriji, Sloveniji, Norveškoj, Danskoj i Češkoj. Zakonima Austrije, Norveške ili, pak, Danske propisan je uslov odricanja od ranijeg državljanstva radi njegovog sticanja u tim državama.

U Ministarstvu civilnih poslova BiH evidentiran je i veliki broj odricanja od državljanstva BiH radi prijema u državljanstvo Crne Gore.

“To je posebno prisutno kod bračnih drugova, od kojih je jedan iz BiH. Naime, u pretpristupnim aktivnostima ka EU, Crna Gora primjenjuje odredbe prema kojim od osoba koje žele da budu primljene u državljanstvo te države traži da se odreknu dotadašnjeg”, navodi Zjajić.

Aktivnosti na dogovoru o potpisivanju sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i Crne Gore bili su blokirani u Predsjedništvu BiH u ranijem sazivu. Oni su odblokirani krajem 2010. uspostavom novog saziva kolektivnog šefa države, ali sada nema odgovora sa crnogorske strane.

Veliki broj građana BiH, i pored postojanja Sporazuma o dvojnom državljanstvu, odriče se bh. državljanstva u korist državljanstva Hrvatske. Hrvatska traži da se prilikom prijema u državljanstvo te države građani odreknu ranijeg.

“BiH ne traži od državljana koji imaju i hrvatsko državljanstvo da ga se odreknu, odnosno ne primjenjuje reciprocitet. Mi ćemo u narednom periodu imati bilateralne susrete na diplomatskom nivou kako bi smo pokušali definirati primjenu Sporazuma o dvojnom državljanstvu”, naglasio je Zjajić.

Taksa za odricanje državna, za prijem entitetska

Nešto slično je i sa Republikom Srbijom. I pored postojanja Sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i Srbije, evidentiran je veliki broj odricanja od državljanstva BiH radi korištenja tog prava u Srbiji.

“Propisima Srbije, osobe koje su angažovane na poslovima u policiji, vojsci ili upravi ne mogu imati dvojna državljanstva i mi stoga imamo slučaj da se iz tih razloga, zbog posla, građani odriču bh. državljanstva”, navodi Zjajić.

Iako Sjedinjene Američke Države ne traže od građana BiH koji imaju i američko državljanstvo da ga se odreknu, ipak je Ministarstvo civilnih poslova BiH evidentiralo i takve slučajeve.

Takođe, iako nisu obavezni da se odreknu bh. državljanstva, ima evidentiranih slučajeva da ga se odriču i oni koji su stekli državljanstva Kanade, Australije, a čak je zabilježeno i nekoliko pojedinačnih slučajeva iz egzotičnih područja poput Japana, Indonezije ili, pak, Bjelorusije.

Taksa za odricanje od bh. državljanstva iznosi 800 KM, dok se za građane koji stiču državljanstva neke od država sa prostora bivše Jugoslavije, a odriču onog u BiH, naplaćuje 200 KM.

I dok se taksa za odricanje naplaćuje jedinstveno putem Ministarstva civilnih poslova BiH, taksa za prijem u bh. državljanstvo, s obzirom na to da je ono u nadležnosti entiteta, je različita: u FBiH iznosi 400, a u entitetu RS 100 KM.

Bosanac rođenjem, a stranac

Pomoćnik ministra za državljanstvo i putne isprave Milan Zjajić navodi za AA kako postoji interes građana koji su ranije imali državljanstvo BiH da ga vrate.

“Vidi se to po evidencijama stranaca za prijavu boravka u BiH. Tako imate slučajeva da se osoba rođena u Bratuncu ili Prnjavoru u BiH prijavljuje kao stranac da bi ponovno stekla državljanstvo BiH. Oni moraju provesti rok od 12 mjeseci boravka, a zbog rođenja i znanja jezika imaju olakšane uslove konzumiranja tog prava s obzirom na to da se cijeni kako su u stanju brzo da se integriraju u bh. društvo. Imamo puno osoba koje su stekle penziju negdje drugo i sada su nakon prestanka radnog odnosa odlučili da se vrate u BiH i tu ponovno žive”, navodi Zjajić.

No, povrat državljanstva BiH ne ide lagano, jer se čeka da entiteti usklade svoje zakonodavstvo. U Ministarstvu civilnih poslova BiH se nadaju kako će to biti okončano u narednih nekoliko mjeseci.

Agencija Anadolija

Podijelite članak

Zapratite 072info na Instagramu! 

KLIKNI OVDJE

Holler Box