Državljanstva se odreklo 81.305 građana BiH: Kao da su iselili cijeli Bugojno, Derventa i Prozor

Iz Bosne i Hercegovine je do sredine oktobra ove godine, prema nepotpunim podacima, otišlo više od 200 doktora. O kakvom je trendu odlaska riječ, možda najbolje govori podatak o tome da je u prošloj, 2017. godini, iz BiH otišlo u druge zemlje preko 360 doktora, kaže nam prim. dr. Izet Hočko, napominjući da je brojka o ovogodišnjim odlascima izrečena na nedavnom skupu medicinara iz BiH.

Rijetki se vraćaju
– Iznio je taj podatak naš kolega iz USK-a, s napomenom da iz tog kantona u sve većem broju odlaze svi zdravstveni radnici, najveći broj s porodicama, kaže prim. dr. Hočko.

No, treba uzeti u obzir to da se putem Agencije za rad i zapošljavanje BiH zapošljavaju samo osobe sa srednjom medicinskom školom, opšteg ili pedijatrijskog smjera, koje imaju položen stručni ispit u BiH i znanje njemačkog jezika na minimum A2 nivou, prema evropskom referentnom okviru za jezike, objašnjava nam Boris Pupić, stručni saradnik za odnose s javnošću Agencije koja trenutno posreduje u zapošljavanju naših građana u inostranstvu samo u dvije države, Sloveniji i Njemačkoj.
– Do 15. oktobra ove godine, putem Agencije je izdata 4.321 dozvola za rad u Njemačkoj, ističe Pupić.

Da vidimo kako je to teklo po godinama. U 2013. godini je izdato 186 dozvola, godinu kasnije 565, u 2015. – 870, u 2016. – 1.079, prošle godine 851. U ovoj godini, do juče, za rad u Njemačkoj je izdato već 769 radnih dozvola.

Opet, u Sloveniji je, preko Agencije, od 2013. godine pa do 31. augusta ove godine izdato 29.999 radnih dozvola, s tim da ih je u istom tom periodu 2.920 prestalo važiti. Naravno, to ne znači da su se osobe bez dozvola vratile u BiH. Inače, najviše su se u prošloj i u ovoj godini u obje zemlje tražili varioci – 23 posto, vozači – 22,8, zidari – 6,5, bravari – 4 posto.

Oglasa za posao je u Sloveniji od 2013. godine, od kada se realizuje Sporazum o zapošljavanju državljana BiH u toj državi, do danas bilo 22.208, a u njima je nuđeno 47.321 slobodno radno mjesto.

Zanimljivo je da je preko Agencije za rad u Sloveniji 2013. izdata 661 radna dozvola, godinu kasnije ih je 1.870 izdato, a u 2015. – 2.677. U 2016. je izdato 4.778 radnih dozvola, u prošloj 9.923, a do 31. augusta ove godine najviše, čak 10.090.

Naravno, ovo su samo neki od oficijelnih podataka koji govore o odlascima bh. državljana u inostranstvo. I mala djeca znaju da je tih odlazaka u pomenute države, ali i ne samo u njih, puno više nezvaničnim putevima. Recimo, Mirhunisa Komarica iz Unije za održivi povratak i integraciju govori o vrlo velikim odlascima iz Podrinja u Švajcarsku i u Francusku.

Kako god bilo, i Komarica nam svjedoči o sve većem broju avetinjskih gradova i sela u našoj zemlji. Vidjela je sopstvenim očima jer, naglašava, ljudi koji su nekada radili za Uniju i sami sve više iseljavaju.

Prema njihovim podacima do kojih su dolazili bukvalno pješke, od grada do grada, od sela do sela, u ovoj godini je do 1. jula iz BiH iselilo 18.000 osoba.

Tužni prizori
Najveći odlazak je, prema njihovim evidencijama, registrovan u Posavini (Odžak, od 2013. do 2017 – 4.090), Orašje (661), Domaljevac-Šamac (1.150), ali i iz zapadne Hercegovine (Ljubuški, Široki Brijeg…)

– Prije četiri dana smo bili u Odžaku i zaista smo vidjeli tužne prizore. Na ulicama samo poneki stari čovjek, govori predsjednica Unije, napominjući da su u Tesliću zatekli još goru sliku: zaključane kuće, napuštena imanja pod kukuruzom i pšenicom…

Unija za održivi povratak ima, vjerovatno, najkonkretnije podatke o napuštanju BiH, iako i oni nisu sigurno potpuni, odnosno, da budemo precizniji, stvarnost je, nažalost, mračnija nego što to kaže i ova evidencija prema kojoj je, od 2013. do oktobra 2017. godine iz BiH iselila 151.101 osoba, odnosno 42.347 porodica. To je kao kada bi danas sve porodice napustile Mostar i Čapljinu. Svake godine je iseljavanje veće.

Recimo, u 2013. je iselilo 6.712 porodica, odnosno 23.828 osoba. Godinu kasnije, BiH je napustilo 7.998 porodica, odnosno 27.305 osoba. U 2015. godini iseljene su 8.492 porodice, odnosno 29.832 osobe. U 2016. porodica je, koliko je to registrovala Unija, iselilo 9.096, s 34.759 osoba, a do navedenog datuma 2017. godine čak 10.049 porodica, tj. 35.377 osoba je iselilo iz naše zemlje.

Iz Kantona 10 u posmatranom periodu iselilo je 7.000 osoba, (Bosansko Grahovo 281, Drvar 2.680, Glamoč 177, Kupres 141, Livno 2.025, Tomislav-Grad 1.696), a iz zapadne Hercegovine 3.569 (Široki Brijeg 784, Grude 688, Ljubuški 1.604, Posušje 493).

Inače, od te 151.101 osobe koja je iselila iz BiH 2013-2017. godine, iz Republike Srpske je 68.278 osoba, a iz Federacije 68.068. Iz Brčko distrikta je iseljeno 14.755 osoba, koje su, prema saznanjima Unije, najviše selile u ove države, redom kako ih nabrajamo: Njemačka, Austrija, Švedska, Švajcarska, Norveška, SAD, Holandija, Australija…

U državnom Ministarstvu za izbjeglice i ljudska prava skreću pažnju na to da brojke treba oprezno tumačiti.
– Nedavno sam bila na skupu predstavnika zemalja regiona i svi su istakli da nemaju preciznih podataka o iseljavanjima. Ne samo zbog (ne)rada odgovarajućih službi nego prosto zato što je te podatke, iz najmanje sto i jednog razloga, teško imati. Postoji pravo na slobodu kretanja i vi ne možete nekoga na granici pitati gdje ide, koliko ostaje. Hrvatska je u posljednje vrijeme počela s praksom pravih racija, da bi “uhvatila” prazne domove onih koji nisu odjavili prebivalište, no jasno je i njima da ta akcija nije dugog daha, tvrdi izvor iz ovog ministarstva.

Ministarstvo civilnih poslova BiH najčešće se spominje zbog svima vrlo interesantnih podataka o odricanju od državljanstava.
Trend tog odricanja je već toliki da su i u 2018. godini u državnom budžetu planirani prihodi iz tog izvora između 2,2 i 2,4 miliona KM. O ovoj stavci u prihodovnoj strani budžeta, po kojoj je BiH jedinstvena u Evropi, govoreno je i u Parlamentu BiH.
No, sve ima i drugu stranu priče, upozorava Zorica Rulj, glasnogovornica tog ministarstva.

Pregled po godinama
– Podaci o broju lica koja su se odrekla državljanstva BiH teško se mogu dovesti u direktnu uzročno-posljedičnu vezu sa iseljeničkim talasom u posljednje vrijeme. Da bi stekli pravo na državljanstvo druge države, državljani BiH moraju boraviti u njoj kao stranci pet do deset godina. Oni koji sada odlaze, ukoliko ne dođe do većih promjena pravnog okvira u oblasti državljanstva u zapadnoj Evropi, moći će se pojaviti sa zahtjevima tek za nekoliko godina, ističe Rulj, od koje saznajemo da se od 1996. pa do 1. oktobra ove godine državljanstva odreklo 81.305 državljana BiH.

To je isto kao kada bi se, ne daj Bože, iselili cijeli Bugojno, Derventa i Prozor.

U prvoj posmatranoj godini ih je bilo šestero, da bi ih 2000. bilo 51, 2001. – 2.190, 2002. – 8.212, 2003. – 9.070, a narednih godina redom bilo ih je: 6.993, 5.657, 4.716, 4.655, 3.478, 3.297, 3.585, 3.370, 3.418, 3.447, 3.507, 3.528, 4.385. U 2017. bilo ih je 4.365, a do 1. oktobra ove godine bilo je 3.347 odricanja od državljanstva BiH.

mojabih.oslobođenje.ba