Dubrovački ugostitelji nezadovoljni: Zabrinjavajuće pao promet u restoranima i pizzerijama

Prošlogodišnja junska turistička očekivanja u Hrvatskoj, gledajući dolaske i noćenja, su ostvarena, a opet dojam je kako je turista manje nego lani.

“Po društvenim mrežama razglaba se naveliko kako smo u problemu jer smo preskupi pa nam ni najuporniji više ne dolaze, pa su nam se cijene obile o glavu, pa će zarada izostati, u apartmanima je arija, praznih stolica u lokalima ko u priči… Razliku prema lanjskoj sezoni ne čini statistika u dolascima i noćenjima već potrošnja turista”, ističe Đani Banovac, predstavnik Ceha ugostitelja za portal Dubrovački vjesnik.

“Oprez turista pri potrošnji je puno veći nego prije, a to bi pridao trenutnoj političkoj i privrednoj situaciji u njihovim zemljama. Recesija u cijeloj Europi se prenijela na opreznost svih naših gostiju. Nešto što je karakteriziralo goste srednje i istočne Europe danas karakterizira sve naše goste”, kaže ovaj dubrovački ugostitelj.

Dodaje kako se pad potrošnje, od objekta do objekta, kreće između 15 i 20 posto.

“Ali po broju izdanih računa smo na jednakim brojevima. Konkretno, u mojim objektima zabilježen je 50 postotni rast konzumacije za ponijeti, bilo piće, sendvič, salatu…, a gosti ne sjede i ne konzumiraju u objektu što bi bilo prirodno za očekivati. Broj izdanih računa je adekvatan ali u kumulativnom iznosu je između 15 do 20 posto primijećenog pada prometa”, tvrdi Banovac.

Opuštene potrošnje kada je gost tražio doživljaj destinacije više nema, “sada se gleda za jedan euro ili dolar proći što više toga”.

“Tu su na dan, dva, promjena je kulture ponašanja. Nisu došli uživati nego su došli posjetiti što više tačaka, mjesta i to u što kraćem vremenu tako da im je usluga i sve ostalo nebitno. Primjerice, na Lokrumu im je bitno slikat se na tronu Game of Thrones, na Mrtvom moru i poći s otoka. Više ne ostaju cijeli dan, budu tu tek nekoliko sati. Ono što smo imali prije se promijenilo”, kaže sagovornik.

Ali to još uvijek nije slučaj s prekooceanskim turistima, “jedini pravi, opušteni gosti koji trenutno dolaze u Dubrovnik su američki turisti”.

Banovac spominje još jednu novost ove sezone: Trgovački lanci na Pilama, Pločama i u staroj gradskoj jezgri nikad bolje nisu radili.

Fast foodovi, pekare i objekti toga tipa imaju nenormalne benefite.

Zanimalo nas je smatra li kako je uzrok pada potrošnje u lokalima ustvari visoka cijena usluge?

“Cijena je apsolutno razlog jer Dubrovnik je prepoznat kao skuplja destinacija. Ali ipak mislim da u ovoj godini nisu cijene te koje su generirale manjak potrošnje. Sadašnji gost prebaci euro iz lijeve u desnu ruku pa onda plati, dobro promisli što će sa svojim novcem uraditi. Konkretno u mojim objektima nismo dizali dvije godine cijene, ali su te cijene već tada, naglašavao sam to, došle do gornjeg plafona visine cijena”, zaključuje Đani Banovac.

Dubrovački ugostitelj koji ima više objekata u historijskoj jezgri, pod uvjetom anonimnosti jer “ugostitelji su uvijek na meti javnosti”, primjećuje kako u Dubrovnik dolazi sve više mlađih posjetitelja.

“Nikad do sada, a tu sam evo devetnaestu sezonu, nisam vidio ovoliko mladih turista, između 18 i 25 godina. Nikad to u životu nisam doživio u Dubrovniku jer najčešći gosti su uvijek bili oni ozbiljniji, 50 plus, koji se sada doslovno broje u promilima”, kaže ugostitelj pa konstatira kako mladi najčešće biraju opciju brze (pre)hrane.

Razloge pada prometa u restoranima vidi i u niskotarifnim prijevoznicima, “jeftini avioni su to napravili”.

“Nama su cijene iste kao i lani, čak smo bili jeftiniji unatrag 15-ak dana, nismo htjeli riskirati da izgubimo goste. Valjda zato nemamo pad prometa, ali s druge strane troškovi stalno rastu, samo trošak najma skočio je i za 30 posto. Sve je poskupilo, pogledajte samo cijene namirnica, a mi cijenu usluge ne možemo više dizati. Možda neki jesu, u to neću ulaziti, ali mi ih nismo dirali da nam se ne dogodi da nas gosti zaobiđu. Tako da se ne možemo žaliti, ali ima kolega što lošije rade”, kaže nam.

Jedan dubrovački ugostitelj, uz uvjet anonimnosti za pretpostaviti je iz istog razloga kao prethodni, primjećuje manju gužvu u Gradu, “manje ljudi cirkulira, dosta lokala je slabije popunjeno nego lani u ovo doba”.

“Mi smo više-manje OK, finansijski blizu prošle godine, ali treba se malo više potrudit da bude kao lani. Jer gosti su nam takvi da su gužve u samoposlugama i pekarama. Sve nam je to zbog cijena. Nisam ih mijenjao od lani, bila je to neka luda pretpostavka ali se pokazala dobra. Ljudi danas baš detaljno gledaju koliko šta košta, gdje će sjesti, hoće li i gdje što kupit – kaže ovaj turistički djelatnik pa dodaje:

“Sam smještaj je poskupio, a gdje je trgovina i sve ostale usluge. I mi domaći kad pođemo na placu vidimo da su cijene narasle.

Sve poskupljuje pa kad formiraš cijenu jednostavno moraš ići na više.

Jesmo li preskupi?

Jesmo, prešli smo gornji limit. Ali nisu ugostitelji jedini koji su u tom lancu.

Više je karika od troška samog dolaska i smještaja pa tek onda usluge.

Sve je krešilo: najmovi glisera i barki, cijene muzeja, izleti… Nedostaje nam i sadržaja, nisu samo Ljetne igre ono što trebamo nuditi ljeti.

More i sunce, sve je to lijepo ali bilo što što se događa od zabavnih sadržaja, događa se u pred i podsezoni.

Iduća sezona, dodaje, mogla bi biti lošija od ove.

“Ako ti padnu trendovi nije ti dovoljna jedna godina da se popraviš. Vidjeli smo prijašnjih godina, Italiji, Grčkoj i Španiji nije bila samo jedna godina loša nego cijeli niz i tek su se onda vratili na staro. Nije to – danas si loš, sutra ćeš se popraviti, treba raditi planski i dugoročno za rezultate.

Očekuje da će sezonu ipak zaključiti na nivou lanjskih ostvarenja što mu je OK, ali nije siguran da će to baš svima poći za rukom.

“Prošlo je vrijeme prodavanja ‘flekica’ na pjatima po zlato, za velike novce. Čovjek hoće za svoj novac solidno pojesti.

Lično neću negdje poći ako nemam izvan hotelski život, da mogu izać na objed ili večeru negdje, ako sam s djecom da mogu poć na sladoled.

U vremenu smo kada gost troši svoj novac puno opreznije nego prije i dobro (od)važe svaku kupnju.

Načini rješenja ovosezonskog problema su, smatraju ugostitelji, ili smanjiti cijene pod uvjetom da svi ostali akteri u turizmu smanje cijene, ili visoke cijene opravdati jednako visokom kvalitetom.

Korekcija cijena u sezoni, smatraju, nije realna jer meniji i koncept rada su već zadani, ali “iduće sezone ćemo imati velikih preinaka i osjetit ćemo drukčije trendove u turizmu nego smo ih imali do sada”.