Duvnjak se žalio na odluku Tužilaštva BiH o neprocesuiranju Dodika za psovanje genocida

Nekadašnji federalni zastupnik i predsjedavajući Skupštine Zeničko-dobojskog kantona Jasmin Duvnjak uložio je žalbu na odluku Tužilaštva Bosne i Hercegovine o nepokretanju istrage po krivičnoj prijavi protiv Milorada Dodika.

To je Duvnjak potvrdio u izjavi Feni, podsjetivši da je zbog govora mržnje i psovanja genocida na međustranačkom sastanku u Konjicu, u ljeto 2023. godine, Tužilaštvu BiH podnio prijavu protiv tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Tužilaštvo je, međutim, u obrazloženju svoje odluke, navelo kako iz dostavljene prijave i pratećih spisa očigledno proizilazi da prijavljeno djelo nije krivično djelo te da zbog toga i nema osnova za istragu.

Duvnjak se ne slaže s tom kvalifikacijom, pa je u zakonom predviđenom roku uputio žalbu Kancelariji glavnog tužioca Bosne i Hercegovine Milanka Kajganića.

– Žalio sam se na odluku tužiteljice Biljane Golijanin da se ne pokreće istraga povodom krivične prijave koju sam podnio 28. 12. 2023. godine protiv Milorada Dodika zbog krivičnog djela iz člana 145a Krivičnog zakona BiH. Odluka da se ne istražuje i ne procesuira izjava bivšeg predsjednika entiteta RS, koji priznaje da je psovao genocide, djeluje kao nastavak prakse selektivne pasivnosti Tužilaštva BiH, koja podstiče osjećaj nekažnjivosti i dodatno vrijeđa žrtve kojima se uskraćuje dužan pijetet, a indirektno se izlažu mogućem intenzivnijem vrijeđanju koje može biti shvaćeno kao legitimno ponašanje. Po mome mišljenju, postupajuća tužiteljica neargumentovano, paušalno i kontradiktorno obrazlaže razloge naredbe o nesprovođenju istrage – smatra Duvnjak.

Ističe kako postoje medijski izvještaji, svjedoci, čak i priznanje prijavljenog da je opsovao genocid, politički kontekst događaja i ličnost počinioca, što neupitno ukazuje da ovakvo činjenično stanje predstavlja “osnove sumnje” koje zahtijevaju vođenje istrage, a ne odbacivanje prijave.

Odluka tužiteljice minimizira ili pogrešno tumači tri ključna elementa: javnost radnje, umišljaj počinioca i opasnost djela te Duvnjak pita glavnog tužioca Kajganića da li Tužilaštvo BiH šalje poruku da se žrtve genocida i njihove porodice mogu nekažnjeno vrijeđati, da političari mogu prelaziti crvene linije i da pravna država postoji samo dok se ne dođe do najmoćnijih aktera.

Duvnjak naglašava da širenje mržnje i netrpeljivosti predstavljaju ozbiljnu prijetnju demokratiji i miru, tako da je konstatacija Tužilaštva BiH da nakon sporne izjave nije došlo do konkretnih incidenata, besmislena i cinična.

– Kao podnosilac krivične prijave, smatram da je odluka o nepokretanju istrage rezultat pogrešne primjene materijalnog prava, proizvoljnog tumačenja elemenata javnosti, umišljaja i opasnosti djela te ignorisanja relevantne prakse Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura i međunarodnih obaveza naše zemlje – naveo je Duvnjak.

Kako je rekao, traži da se ozbiljna krivična prijava, potkrijepljena svjedocima, medijskim izvještajima i javnim priznanjem prijavljenog, istraži te sudski procesuira.