Dvadeset godina ratovanja nizašta: Je li intervencija SAD-a u Afganistanu imala svrhu

Američki predsjednik Joe Biden je prije nekoliko dana donio odluku o povlačenju američkih trupa iz Afganistana do 11. septembra 2021. godine. Odluka je to koja je naišla na brojne reakcije američke, ali i svjetske javnosti.

Povlačenjem američke vojske Sjedinjene Američke Države će nakon 20 godina okončati rat u Afganistanu. Rat koji se od borbe protiv Al Kaide i drugih terorističkih skupina vrlo brzo pretvorio u sukob koji je davno izgubio apsolutno svaki smisao.

“Ja sam četvrti američki predsjednik u čijem mandatu su američke trupe u Afganistanu. Ne želim ovu odgovornost prenijeti na petog tako da sam odlučio da je vrijeme da se okonča najduži američki rat. Vrijeme je da se američke trupe vrate kući”, rekao je Biden.

Prema određenim procjenama, sukob u Afganistanu koštao je Sjedinjene Američke Države više od 3.000 milijardi dolara, a u samim sukobima poginulo je više od 150.000 stanovnika i pripadnika brojnih vojnih formacija.

Osim građana koji su smrtno stradali, Afganistan je u ovih 20 godina pretrpio veliku ekonomsku, socijalnu i kulturnu štetu, a sama država je vremenom postala sinonim za neuspjeh i težak život.

Od progona Bin Ladena do potpunog kolapsa

Cijela saga u vezi s američkim prisustvom u Afganistanu imala je u početku jasne ciljeve koji su definirani nakon napada koji se dogodio 11. septembra 2001. godine.

Naredbom tadašnjeg predsjednika Georgea Busha trupe SAD-a su pokrenule veliku ofanzivu na Afganistan s ciljem pronalaska i eliminisanja glavne prijetnje po sigurnost države – Osame Bin Ladena.

Vrlo brzo, snage SAD-a potpomognute tadašnjom vojskom Afganistana krenule su u osvajanje najvećih afganistanskih gradova koji su u tom periodu predstavljali sjedišta talibanskih snaga.

Osvajanje Kabula natjeralo je talibanske vojne formacije na povlačenje u Kandahar, tačnije na sami jug zemlje, a već tada se počelo pričati o brzoj i veoma efikasnoj operaciji SAD-a i saveznika u borbi protiv Al Kaide.

U tom periodu je uspostavljena i prva demokratska vlast u Afganistanu na čelu s Hamidom Karzaijem, što je bila svojevrsna nagrada za poslušnost i pomoć koju je Karzai organizovao u borbi protiv Talibana.

Međutim, iako je Afganistan uspostavljao “demokratski oblik vladavine”, to je za sobom donijelo i korupciju koja je sve više nagrizala afganistansko društvo. Rat je i dalje trajao, a američka potraga za Bin Ladenom pretvorila se u dugogodišnji rat s Talibanima koji su pružali otpor.

Deset godina nakon početka rata Sjedinjene Američke Države uspjele su u prvobitnoj namjeri, a 1. maja 2011. godine je objavljena vijest kako je Osama Bin Laden ubijen.

Nakon ubistva očekivalo se da je cilj američkih trupa na tlu Afganistana ispunjen, međutim, američki zvaničnici su naglašavali kako je teroristička prijetnja i dalje prisutna, a da afganistanska vlast nije spremna sama se nositi s pritiskom.

Američke trupe (ni)su ostvarile cilj

Iako je nakon ubistva Bin Ladena fokus američkih zvaničnika trebao biti na razvijanju jake afganistanske vlasti, koja će biti nosilac razvoja, država je i dalje imala brojne unutarnje probleme koje je dodatno produbila činjenica da su Talibani od militantne skupine postali relevantan politički faktor.

Zbog toga su, umjesto prvobitne priče o potpunom elimisanju talibanske prijetnje, Sjedinjene Američke Države morale nekoliko puta sjesti s talibanskim predstavnicima kako bi se dogovorila preraspodjela vlasti unutar Afganistana.

Nakon dvadeset godina, ukoliko se situacija detaljnije analizira, može se reći kako je Afganistan ponovno na istom. Država je i nakon dvadeset godina podijeljena više nego ikada, sukobi u brojnim područjima i dalje su aktuelni.

Zbog toga se, nakon dvadeset godina, postavlja pitanje da li su Sjedinjene Američke Države uopće opravdale svoju misiju u Afganistanu.

Emran Feroz, afganistanski novinar i osnivač Memorijalnog centra posvećenog svim žrtvama napada dronovima u Afganistanu, za Klix.ba je govorio o trenutnoj situaciji u Afganistanu i mogućim posljedicama koje će država imati nakon povlačenja američkih trupa. Također, na pitanje da li je ovo ispravan trenutak za povlačenje trupa, Feroz ističe kako se to u slučaju Afganistana nikada ne može tačno procijeniti.

“To je teško odgovoriti s obzirom na to da nas je afganistanska historija naučila da ne postoji najbolji moment da se uradi nešto. Afganistanci mogu iskoristiti ovaj trenutak da sami odluče o svojoj sudbini. Američke trupe u Afganistanu nemaju nikakvu značajnu ulogu osim zračne podrške koju pružaju afganistanskim snagama. Afganistanci se bore između sebe i to mora prestati. Američki rat protiv terorizma je također odgovoran za cijeli haos tako da Washington mora biti dio rješavanja problema. U ovom trenutku mislim da svi trebaju znati da se ovaj sukob ne može riješiti vojnim putem”, ističe Feroz na početku razgovora.

Kada su američki zvaničnici najavili povlačenje, mnogi stanovnici Afganistana ponovno su osjetili strah. Država se nalazi u teškoj ekonomskoj situaciji, a trenutna vlast kojom upravljaju dva čovjeka – Abdullah Abdullah te Ashraf Ghani ne uspijevaju pronaći rješenje za brojne probleme.

S obzirom na trenutnu političku krizu, Feroz smatra kako će SAD i nakon povlačenja vojnih trupa politički još dugo djelovati u Afganistanu.

“Kao što sam i rekao, američke trupe nisu imale značajnu ulogu u zemlji. Međutim, ne vjerujem da će vojna podrška u potpunosti izostati. Vjerovatno ćemo i dalje viđati napade u kojima se upotrebljavaju zračne snage i dronovi. Kada se Sovjetski Savez povukao iz Afganistana 1989. godine, vojni i sigurnosni savjetnici su ostali u državi, a finansijska podrška nastavila se i u naredne tri godine. Posljednji komunistički lider u Afganistanu Mohammad Najibullah srušen je tek kada je Moskva prestala pružati finansijsku podršku. Vjerovatno ćemo svjedočiti sličnim scenama i sada u Kabulu, ali to će značiti i nastavak rata”, smatra Feroz.

S obzirom na unutrašnje sukobe i neuspjele pokušaje organizovanja mirovnih pregovora, koji bi uključivali Talibane i afganistanske zvaničnike, Feroz smatra kako su u ovom trenutku Talibani u znatno boljoj poziciji. Glavni “okupator” se povlači, a talibanska politika u Afganistanu i dalje je prisutna.

“U ovom trenutku se čini kako su Talibani u boljoj poziciji. Oni i dalje sebe predstavljaju kao pobjednike rata protiv vodeće svjetske sile, a s druge strane afganistanska vlast bi se raspala u nekoliko dana ukoliko bi američka podrška prestala. Vlada je izuzetno slaba, korumpirana, a ‘građenje’ nacije pokazalo se kao potpuni promašaj posljednjih 20 godina. Talibani nemaju politički program, ali koriste trenutnu situaciju kako bi ostvarili svoje interese”, smatra Feroz.

Kada je riječ o sudbini Afganistana nakon povlačenja SAD-a, uvijek se otvara pitanje utjecaja drugih sila koje su i ranije i bile prisutne u Afganistanu.

“To je prirodan slijed stvari. Mnogi smatraju kako će Rusija i Iran biti sretni zbog američkog povlačenja. Postoje i glasine da će Kina poslati svoje ‘mirovne’ trupe u Afganistan. Svakako će utjecaj ovih država rasti, a zemlje poput Pakistana i Indije će koristiti tlo Afganistana za svoja asimetrična ratovanja. Međutim, smatram da bi većina njih preferirala ostanak američkih trupa u Afganistanu iz jednog razloga. Afganistan je držao pažnju SAD-a. Njihovim povlačenjem, možda će se fokusirati na druge države, što ostalim silama neće biti drago”, zaključio je Feroz u razgovoru za Klix.ba.