Džamija u Tešnju u novom ruhu: Moguć početak radova i prije ramazana

Ništa se ne mijenja, kaže nam glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Tešanj mr. Fuad ef. Omerbašić, što znači da je stanje objekta zabilježeno kamerom u drugom mjesecu ove godine isto kao da je zabilježeno danas. Zaključujem, stoga, da se fotografije iz tog perioda mogu i danas koristiti. Dakle, zaleđena slika.

Revizija projekta

Nije, kaže mi kolegica, sad je proljeće, priroda se probudila, drveće je prolistalo. I tog se 12. prosinca prošle godine u noći priroda “probudila” tako jako da su vjetrovi nosili sve pred sobom i u Tešnju odnijeli i minaret Gazi Ferhad-begove džamije, nacionalni spomenik kulture, u narodu znane i zvane Čarši ili Čaršijske džamije. No, tada vjetar ne samo da je minaret pretvorio u hrpu kamenja nego je putanju njegova pada usmjerio ka krovu, pričinio znatna oštećenja na njemu, “dohvativši” pritom krov i obližnjeg dućana. Lako mu se bilo “poigrati” s minaretom Čaršijske džamije na kojemu su mrazevi i zime desetljećima i desetljećima ostavljali svoje tragove da je zbog pukotina što su ga izazvale postao krhak. Nije ga uspjela sačuvati ni skela što je bila postavljena oko njega kao preventivna mjera zaštite dok se ne pristupi radovima restauracije i završetka u potpunosti obnove Čarši džamije.

Od 1558. služi vjernicima

Naime, prema projektu Zavoda za zaštitu spomenika koji djeluje pri federalnom Ministarstvu kulture i sporta, u periodu 2008-2012. izvršeni su restauracija i oslikavanje džamije, a izrađeni plan restauracije minareta trebao je biti realiziran u ovoj godini.

“Ono što jeste u ingerenciji Vakufske direkcije vezano za ovaj objekat je implementacija projekta njegove restauracije na način da je Vakufska direkcija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini zajedno sa Generalnom direkcijom vakufa Republike Turske potpisala protokol o restauraciji Gazi Ferhad-begove džamije u Tešnju sa pratećim objektima. Prije svega se misli na objekta gdje je Medžlis IZ-a, odnosno tzv. kahvana i objekat same džamije. Taj protokol je bio potpisan prije nego što je došlo do urušavanja munare uslijed vjetra”, kaže pravnik Vakufske direkcije IZ-a u BiH Huso Salihović.

S obzirom na to da je do urušavanja minareta došlo uslijed vjetra, “mi smo morali izmijeniti projektnu dokumentaciju, uraditi statiku, biomehaničko istraživanje samog tla vezano za munaru i nakon što smo to uradili u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika FBiH, izvršili smo korekcije projekta i one su poslate u Generalnu direkciju vakufa Republike Turske”, pojašnjava Salihović.

Dalje saznajemo da ono što se sada radi jeste da Generalna direkcija vakufa Republike Turske u skladu sa protokolom provodi tendersku proceduru u toj zemlji za izvođača radova.

Sredstva su osigurana

“Znači, Generalna direkcija vakufa Republike Turske će izabrati firmu koja će izvoditi radove i ta firma će iz Turske doći onda u BiH i naći partnersku domaću firmu s kojom će izvoditi radove na restauraciji konkretnog objekta. Prema informacijama koje imamo, ovih se dana očekuje završetak te procedure i mi se nadamo da ćemo do kraja aprila imati izvođače radova i samim time u mjesecu maju prije ramazana bi mogli početi građevinski radovi”, još je jedna novina koju saznajemo od Huse Salihovića.

Inače, Generalna direkcija vakufa Republike Turske putem Vakufske direkcije IZ-a u BiH financira projekat i osigurala je ukupna sredstva koja su potrebna.

Od godine 1558, kada je izgrađena džamija, ona i dalje služi vjernicima za obavljanje namaza i vršenje drugih vjerskih sadržaja, kao što je to bilo i u sedmici nakon što je vjetar učinio ono što je učinio.

Oslobođenje