Ednan Drljević: Kazne su lijek za bezobrazluk, organizator privatne zabave u Njemačkoj bi platio 25.000 eura

Ednan Drljević: Kazne su lijek za bezobrazluk, organizator privatne zabave u Njemačkoj bi platio 25.000 eura

Maglaj je novo žarište koronavirusa, koji je ušao u tekstilne firme Bontex i H-M Promet. Da li je situacija sada pod kontrolom?

– To su dvije velike firme, koje zajedno zapošljavaju više od 500 radnika. O njima mora voditi brigu kompletno društvo. Bilo je nekih propusta, koji su se sada odrazili na ukupnu zdravstvenu situaciju, ali i na samo poslovanje tih firmi. To je samo po sebi tragično.

Gašenje požara

Problem je što mi, kao zdravstveni sistem, odnosno javno zdravstvo, nemamo uticaja na rad tih firmi. Ne možemo ulaziti u privatni posjed i privatne firme. Bili smo prisiljeni gasiti požar, koji je buknuo mimo naše kontrole. Trudimo se da pomognemo što je više moguće, ali mislim da ima uticaja i lokalna zajednica. Lokalna zajednica ima svoj civilni štab, koji ima instrumente kontrole. Tako da mi sa kantonalnog nivoa nismo mogli puno da učinimo.
Oboljele iz tih firmi, kao i sve druge pacijente, primamo na hospitalizaciju u Kantonalnu bolnicu Zenica, a Zeničko-dobojski kanton snosi sve troškove njihovog liječenja i oporavka. Trudimo se da im pružimo najbolju moguću pažnju te zdravstvenu njegu, da i na taj način doprinesemo da se što prije riješi ova situacija, da se ljudi oporave i da što prije počnu raditi firme, na dobrobit svih građana.

Skoro dvije trećine do sada zaraženih u ZDK-u je s područja općine Maglaj. Jeste li zadovoljni trenutnim stanjem sa Covid-19 u ZDK-u?

– Danas (jučer, op. a) ćemo otpustiti 20 novih oporavljenih, od kojih je većina iz tog klastera u Maglaju. Većina bolesnika koji su trenutno u Depadansu ili na Odjelu za infektivne bolesti Kantonalne bolnice Zenica su upravo iz istog klastera. Primijetili smo da se posljednjih dana broj oboljelih smanjuje, pa smatramo da bi ubrzo moglo doći do rapidnog smanjenja broja oboljelih i da bi taj klaster mogao ići svome kraju.

image

Zabrinjava to što se sada počinju otvarati sve firme. U Engleskoj svaka firma koja ima više od pet zaposlenih mora imati svoj program za Covid-19. Mislim da bi nešto takvo trebalo uvesti i ovdje, kod nas. Ovo što se desilo u Maglaju, desilo se. Problem je što se sada, kada se otvore sve firme i proizvodni pogoni, može desiti neki novi klaster, koji bismo mi, kao javni zdravstveni sektor, teško izdržali. Moramo učiniti sve da ne dođe do novih klastera u firmama na koje, kao javno zdravstvo, imamo jako mali uticaj.

Derneci poput onog u restoranu Golf u Sarajevu, okupljanja ljudi i fešte, koliko to može poremetiti sve što se dosad učinilo na sprečavanju širenja Covid-19?

– To donosi štetu. Zabranili smo rad malim firmama, zabranili im proizvodnju, zabranili smo transport, javni prijevoz… Uspjeli smo da smanjimo širenje Covid-19, ali ovakve stvari kompromitiraju sve što smo uradili. To je stvar kaznenopravnog sistema, jer ne može se dozvoliti da se desi ovakvo nešto bilo gdje a da počiniocima ne budu izrečene velike kazne.

Ne mogu da pojmim da ima ljudi koji su zbog ličnog interesa spremni da upropaste koncept čitave zajednice
Kazna organizatoru za privatnu zabavu u Njemačkoj u vrijeme zabrane okupljanja je 25.000 eura. Svi učesnici budu kažnjeni novčano određenim iznosom, a organizator najviše. Znam ovo sigurno, a znam i čovjeka koji je tako kažnjen u Njemačkoj.
Nije stvar toliko u tim pojedincima, koji su stvarno neodgovorni, da ne kažem i bezobrazni, nego je stvar u društvenoj zajednici. Ukoliko budemo kažnjavali sve te neodgovorne ljude, onda ćemo, ujedno, i nagraditi one koji se ponašaju odgovorno. Jer, zašto bi neko bio odgovoran kada ima takvih ljudi, koje i vide šta rade.

Prije mjesec u intervjuu za Oslobođenje kazali ste kako očekujete da bi infekcija mogla trajati do kraja maja, kao i da bi se u narednih godinu dana mogla pojaviti vakcina za Covid-19. Da li i dalje mislite tako?

– Tako je. Ostajem i dalje kod takvog mišljenja. Neke druge stvari daju mi za pravo da tako mislim. Jako smo puno, kao zajednica, učinili da se ta infekcija svede na minimum. Svaka čast i građanstvu, struci i svima koji su učestvovali u ovome, jer smo svi skupa ostvarili neki uspjeh.

Mi i Skandinavci

Mislim da su na ovo uticali i neki drugi faktori, kao što je to da je ova populacija u Bosni i Hercegovini genetski manje sklona teškim oblicima infekcije nego neke druge populacije. Imamo sličnu genetsku strukturu kao Skandinavci i te su dvije grupe genetski, kako se navodi u nekim istraživanjima, najmanje sklone nekim oblicima bolesti. Druga stvar je što se govori o dvije vrste virusa, a mi smo, vjerovatno, imali treću vrstu.
Kod nas je, vjerovatno, bila mutacija italijanskog virusa, koji je nešto blaži od kineskog, pa smo imali i sreće u svemu tome. Mi smo u ovom kantonu imali sreću da nemamo nijednog umrlog od Covid-19. Tome je, naravno, pomogla i struka – naši zdravstveni radnici, prije svega infektolozi.

OSLOBOĐENJE

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE